Zeleni mostovi na hrvatskim autocestama

Vozite li se autocestama, svakako primjećujete mostove za prijelaz divljih životinja, nalik tunelima. Oni pridonose održanju prirodnog sklada unatoč ljudskoj potrebi za bržim kretanjem. Kako to rješavaju hrvatski stručnjaci?

Sve duge brze ceste na svijetu u pravilu velikim dijelom vode kroz puste i neurbanizirane krajolike. Stoga bi morale imati prijelaze koji osiguravaju kontinuitet prirodnog staništa divljim životinjama, koje pate zbog uplitanja ljudi u njihove stoljetne staze. No nije uvijek tako. Mnoge zemlje još uvijek ih uopće nemaju. Hrvatska se može pohvaliti jednim od najosvještenijih načina gradnje glavnih cestovnih pravaca, posebice onih od Zagreba prema Splitu i Rijeci – možda i zato jer se dugo čekala njihova gradnja.

U svakom slučaju, tu je primijenjen poseban način planiranja tih prijelaza, gdje se kontinuirano prati i analizira prirodni životinjski fond. Zovu ih zelenim mostovima. Prije svakoga od njih, na propisanoj udaljenosti, mora postajati oznaka sa slikom zvijeri koju se u tome predjelu može očekivati. Upravo je zadivljujuća raznolikost divljih vrsta što se na njima već ponašaju sasvim prirodno: protrčavaju, zastaju, ponekad posve mirno pasu, kopaju ličinke ili se češu o stabla, a lisice su čak viđene i kako love zeca ili hrčka.

Sve to bilježe i danju i noću tzv. fotozamke – kamere, koje odskora imaju i video, te omogućuju realno prebrojavanje lokalnih čopora i stada. Njihova je uporaba počela 2008. godine i signalizirala je, primjerice, smanjenje populacije vukova u Gorskom kotaru ili preusmjeravanje medvjeda iz drugih krajeva u Liku. Na temelju sličnih rezultata planiraju se novi prolazi i zahvati koji moraju zadirati u divlji fond. Jer temeljno je pitanje: koliko daleko možemo ići u prilagođavanju prirode, a da je ne uništimo?

Posljedice kidanja životinjskih populacija već se osjećaju u Apeninima i Pirinejima – medvjedi su im sve izoliraniji i slabiji, jer ne mogu ostvariti prirodnu potrebu parenja s više ženki radi jačanja gena. Slično je bilo sa srednjoeuropskim risovima, čiju je genetsku sliku poboljšao međunarodni projekt nakon samo šest preostalih jedinki. Austrija i Francuska redovito uključuju zelene mostove u cestovne troškovnike. Slovenija planira spajanje Alpa i Dinarida za slobodan prolaz divljači. Zanimljivo, u tome još najviše zaostaje Amerika.