Najveći bavarski cret Donaumoos
Foto: ADJ / BR
Već se dugo energija sunca pretpostavlja onoj koju daju tzv. prljavi izvori poput termoelektrana, višestruko opasne nuklearke, pa čak i vjetrenjače, koje su za neke prebučne ili barem nagrđuju okoliš. Kakvo je rješenje spoj solarnog parka i tresetišta?
Klimatske promjene pridonijele su da u Bavarskoj i tresetišta dobivaju na važnosti. Naime, njihovim se spašavanjem mogu vezati u tlu goleme količine ugljičnog dioksida da ne opterećuju atmosferu. U tu svrhu tresetišta se moraju iznova navlažiti. Podignu li se još na njima fotonaponski sustavi, moglo bi se reći da se jednim udarcem ubijaju dvije muhe. U praksi to, međutim, ipak još teško ide, kao što pokazuje i priča o solarnom parku Donaumoos, smješten na najvećem cretu u južnoj Njemačkoj.
Cret je, inače, posebna vrsta vodenog staništa na kojemu raste specifičnan biljni pokrivač. Usljed velike količine vlage i njome izazvanih nižih temperatura, organska tvar se na njima razmjerno sporo razgrađuje. Zasićenost vodom uvjetuje kisele kemijske reakcije, a uz nedostatak kisika tu nastaju naslage biljnih ostataka, u pravilu siromašne mineralnim hranjivim tvarima. Ako je debljina tako nastala sloja najmanje 30 cm, to se tlo naziva tresetištem.
Solarni park Donaumoos
Foto: ADJ / BR
Donaumoos, smješten uz samu rijeku Dunav u gradskom trokutu između gradova Neuburga, Schrobenhausena i Ingolstadta, zauzima gotovo tristo hektara livada i vlažnih travnjaka, gdje se gnijezde ptice poput vivka i velikog pozviždača sličnog čaplji. Upravo je na toj nepreglednoj ravnici niknulo polje solarnih panela. I, koliko god se zalažu za solarne parkove kao put ka transformaciji dobivanja energije uz zaštitu okoliša, ekolozi upozoravaju kako ovo područje treba poseban nadzor, jer se cret u posljednja dva desetljeća već stanjio za oko tri metra zbog odvodnje i prilagođavanja poljoprivredi.
Solarni park Donaumoos
Foto: ADJ / BR
Istraživački projekt što su ga poduzeli pokrajinski konzervatori prirode pokazuje kako se ciljanim upravljanjem tresetištem može podići razina podzemne vode, što daje mogućnost bolje zaštite tla. Pritom je optimalna kombinacija proizvodnje solarne energije fotonaponskim sustavima i planske renaturacije preduvjet za najveći mogući učinak u usporavanju promjena mikroklime, neizbježnih u uvjetima globalnog zatopljenja. Ukratko, njihov je plan: solarni park na koristan je samo ako je razina podzemne vode dovoljno visoka za održavanje biološke raznolikosti močvarišta na cretu.
Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!