Energija Šebreljske visoravni

Šebreljska visoravan, usred nepomućenog zelenila gorskog krajolika, prapovijesni je dom neandertalaca, a smatra se jednom od najjačih energetskih točaka u Sloveniji.

Slikovita zaravan, 1079 metara visoka, dva kilometra široka i šest kilometara duga, omeđena je s triju strana kanjonom rijeke Idrijce. Ima karakterističnu svojevrsnu mikroklimu, jer se tu isprepliću dinarski, predalpski i submediteranski utjecaji. To je također područje s bogatom kulturnom baštinom, zanimljivim pričama i Arheološkim parkom Divlje babe, jednim od najznačajnijih nalazišta iz starijeg kamenog doba na svijetu.

Oni koji su tu rođeni i odrasli, često će pak ustvrditi kako je to najljepše i najinspirativnije mjesto na svijetu. Za to će naći bezbroj dokaza i objašnjenja, kao i vodič kroz park Drago Polak te etnologinja, pjesnikinja i kantautorica Katarina Juvančič. Oboje rado kreću starim vojnim teretnim putom iz Prvoga svjetskog rata, koji prolazi kroz Posočje i obuhvaća čak 230 kilometara uređenih pješačkih staza. Na kraju te rute je selo Sv. Ivan, gdje mogu posvjedočiti kako djeluje njegova energija.

Naime, na mjestu gdje danas stoji crkva Ivana Krstitelja nekad je bio poganski hram, posvećen bogu sunca, a on je personifikacija topline, životne snage – svega onoga što danas nazivamo skupnim imenom pozitivne energije. Zato mnogi rado dolaze ovamo na dan ljetne racnodnevnice, kad se svi ti preduvjetu nekako povežu i stvaraju poseban ugođaj i osjećaj radosti. Oko crkve je kamenjem označeno osam točaka za koje se smatra da djeluju ljekovito.

Krene li se dalje strmom stazom, do nadmorske visine od nekih 400 metara, siže se do arheološkog nalazišta. U toj je špilji pronađeno više od dvije i pol tone kostiju nekoliko tisuća špiljskih medvjeda. Vjerojatno su ih odlagali preci današnjeg čovjeka, o čijem prisustvu govori tzv. neandertalska frula od životinjske kosti, najstarije poznato glazbalo. Taj nepobitan dokaz da su neandertalci poznavali glazbu, nađen je pokraj ostataka ognjišta starog oko pedeset tisuća godina, prilikom iskapanja 1995. godine.