15:57 / 25.06.2023.

Autor: DM/ADJ

Permakultura "Kod šustera"

Gorenjska, Hotemaže

Gorenjska, Hotemaže

Foto: ADJ / TVSLO

Mnogi su se poljoprivrednici okušali u ekološkom i permakulturnom načinu poljoprivrede, no rijetki su u tome doista uspjeli. Jedan je od njih Slovenac Primož Krišelj.

Još pri kraju studija biologije 1990-ih godina, on je znao da ga ne zanima užurbani život u gradu, uz gužvu na svakom koraku i buku automobila. Svoj prvi zarađeni novac radije je uložio u plast suhog lišća topole i postavio ga na rub sela Hotemaže u Gorenjskoj. Bio je to početak ekološko-permakulturnog imanja, što ga Primož Krišelj održava uz svestranu pomoć cijele obitelji. Danas, nakon tri desetljeća, smatraju ga europskim primjerom dobre poljoprivredne prakse.

Farma "Kod šustera"

Farma "Kod šustera"

Foto: ADJ / TVSLO

"Čarobna riječ"« permakultura zapravo označava interdisciplinarnu znanost o zemlji. Riječ je o svjesnom oblikovanju i razvoju produktivnih prirodnih, ponajprije poljoprivrednih, ekosustava. Odlikuje ih bioraznolikost, uravnoteženost i stabilnost kultura koje se tu uzgajaju. U pravilu takvi sustavi čine prirodno jedinstvo s krajolikom u koji su uklopljeni, pa osiguravaju hranu, energiju, sklonište i dobru bazu za sve ostale potrebe ljudi i životinja, čiji uzajamni odnosi čine čvrstu zajednicu.

Ekološka permakultura

Ekološka permakultura

Foto: ADJ / TVSLO

To ne mora nužno podrazumijevati vegetarijanstvo, niti pripadnost bilo kakvoj duhovnoj organizaciji. Primjerice, supružnici Primož i Polona na svojem gospodarstvu uzgajaju krškopoljske svinje mangalice, čije su meso i mast namijenjeni prehrani i prodaji. No, one imaju svoju zadaću: jedu ostatke žetve dok usput gnoje i oru njivu, a ljeti slobodno traže žir po šumi. Kokoši su, pak, korisne u voćnjacima, gdje se hrane crvima i svim vrstama ostataka, pa ih redovito sele po imanju u pokretnom kokošinjcu.  

Ekološka permakultura

Ekološka permakultura

Foto: ADJ / TVSLO

Vuna ovaca, što ljeti pasu na padinama oko farme, postaje sastavni dio visokih gredica u kojima se uzgaja povrće, a višak ide u prodaju za izolacijski građevni materijal. Primož ne samo da dobro gospodari, on svoje znanje također neprestano prenosi dalje – školarcima i svima koje zanima samodostatna poljoprivreda. Mnogi studenti iz Slovenije i inozemstva rado obavljaju praksu upravo na njegovom imanju. Jer tu stječu praktična znanja i neprocjenjivo iskustvo u održivom načinu života.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!