Mađarski je Vesprem ovogodišnja europska prijestolnica kulture. S tim je gradom višestruko povezana uspomena na ženu prvog ugarskoga kralja Stjepana – Gizelu. Njoj je bio posvećen dvotjedni festival.
14:29 / 22.06.2023.
Autor: DM/ADJ
Objavljeno: 22. lipnja 2023., prije 98 dana
Autor: DM/ADJ
Mađarski je Vesprem ovogodišnja europska prijestolnica kulture. S tim je gradom višestruko povezana uspomena na ženu prvog ugarskoga kralja Stjepana – Gizelu. Njoj je bio posvećen dvotjedni festival.
Vesprem nosi naslov Europske prijestolnice kulture 2023. zajedno s grčkom Elefsinom i rumunjskim Temišvarom, a uključene su i njemu susjedne regije Bakony i Balaton. Stoga je ova godina lokalnom stanovništvu prigoda za produženo slavlje, kada pred čitavom Europom može pokazati svoju kulturu i bogatstvo tradicija. Tako su i Gizelini dani, poznati kao "najvespremskiji festival", ovoga svibnja doživjeli svoje posebno izdanje.
Taj tjedni događaj svake godine nudi široki raspon besplatne glazbe, umjetnosti, vjerske, književne i obiteljske zabave. To je i navještaj toploga vremena s okupljanjima na otvorenom, kad su ulice gradske jezgre i oko Kaštela pune od jutra do mraka. Svečanosti su to kojima građani Vesprema "slave sami sebe", dok suvremenim programima prizivaju tisućljetnu povijest grada i život kraljice blažene Gisele.
Tko je ta žena i zašto im je toliko važna? Posljednja je to bavarska princeza, rođena oko 984. u Bad Abbachu, i prva mađarska kraljica. Bila je supruga Stjepana I., prozvanoga svetim, ponajprije zbog odanosti katoličkoj vjeri. Zajedno su potaknuli izgradnju niza crkava i dvoraca. Među njima je i Gizelina kapela, najstarija građevina u Vespremu, smještena između današnje nadbiskupske i svećeničke palače. Njezine su freske iz 13. stoljeća među najstarijima su u Mađarskoj.
Kipovi kraljevskoga para, djelo Józsefa Ispánkya, od 1938. s vidikovca na kraju ulice Vár otvaraju prekrasan pogled na grad i postali su njegov simbol. Gizelini dani posebno su važni za lokalne kreativne zajednice, koje u svečanom mimohodu mogu izravno izložiti svoja modna, glazbena, kazališna i ina dostignuća. No «europska godina» vrijeme je i za međunarodne susrete, pogotovo s gostima iz bratskih gradova: njemačkog Passaua, francuskog Saumura, poljskog Tarnowa i estonskog Tartua. Svi su oni priredili vlastite programe, kao doprinos općem veselju.
Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!
Autorska prava - HRT © Hrvatska radiotelevizija.
Sva prava pridržana.
hrt.hr nije odgovoran za sadržaje eksternih izvora