Nada za kvarnerske supove

Bjeloglavi sup posljednja je preostala vrsta strvinara u Hrvatskoj. Opstanak im najviše priječi čovjek. U toku je velika akcija spašavanja, a veliki doprinos daje i sklonište u creskom selu Beli.

Palina, Coline, Lima i Anton – četiri iscrpljene mlade ptice spašene su od utapljanja u moru podno obalnih litica otoka Plavnika i Cresa i prenesene u oporavilište. Vijesti poput ove često, nažalost, dolaze sa sjevernoga Jadrana. Ondje je od nekad brojne populacije ostalo svega oko 120 parova. Tome su ponajprije pridonijeli ljudi. Zbog njihovih aktivnosti u blizini staništa zaštićene ptičje vrste, 30 mladih godišnje već pri prvom letu padne u more, gdje ne mogu izdržati dulje od pola sata a da se ne utope. 

Kako bi to spriječili, aktivisti udruge „Biom” osmislili su akciju pod geslom: "Neka naš prvi let ne bude i posljednji! Ptići bjeloglavih supova trebaju našu pomoć!" To znači stvaranje spasilačkih timova za mlade bjeloglave supove. Educirani i iskusni volonteri dovoze spašene ptice u creski centar za oporavak, kako bi ih pustili u prirodu kada budu ojačale i spremne za duge letove. Tako svake godine mogu spasiti dvanaestak ptica.

Cilj je donacijske kampanje za zaustavljanje stradanja supića prikupiti iznos od 40 tisuća eura, kako bi se financirale akcije spašavanja te osigurao sustav za upozoravanje vlasnika plovila, te informiranje ljudi o pravilima ponašanja u blizini litica koje su supovima inače jedini siguran dom. Ptići inače ostaju u gnijezdu četiri mjeseca, a o njima brinu oba roditelja. Kad ostanu sami oni se znaju uspaničiti zbog sirena ili samog prolaska velikih turističkih brodova i drugih plovila, te poletjeti iz gnijezda prije vremena. 

Kad ih spase i prenesu u oporavilište, slijede zdravstveni pregledi, nadzor oporavka u suradnji s veterinarskim stručnjacima i djelatnicima Javne ustanove Priroda. A prije povratka u prirodu obično na nogu dobiju mali GPS odašiljač, kako bi se pratio njihov dalji život. Prvi rezultati već su tu: bjeloglavi supovi vide se opet kako lete nad cijelim Kvarnerom, susjednom planinom Učkom, pa prema jugu sve do zadarskog arhipelaga.