12:59 / 08.04.2022.

Autor: ADJ/D.M.

Marija Bistrica, kiparski križni put

Kalvarija, M. Bistrica

Kalvarija, M. Bistrica

Foto: ADJ / HTV

Put nas vodi u jedno od najpoznatijih hrvatskih marijanskih svetišta – Majke Božje Bistričke. A reportažu smo našli ne u crkvi, već iza nje.


U pitomi zagorski kraj, samo četrdesetak kilometara sjeveroistočno od glavnoga grada Zagreba, tijekom cijele se godine slijevaju rijeke hodočasnika sa svih strana Hrvatske, pa i svijeta. U potrazi su za zaštitom, nadom, mirom, utjehom… Pred drvenim kipom Gospe s Djetetom moli se od njegova postavljanja 1499. godine. A otkad je preživio katastrofalni požar 1684., pripisuju mu se čudotvorne moći. Tada i počinju prva hodočašća u Mariju Bistricu. 

Kalvarija, M. Bistrica

Kalvarija, M. Bistrica

Foto: ADJ / HTV

Posebnu pozornost privlači izvedba Križnog puta na brijegu iza crkve. Neki ga zovu Kalvarija, neki Golgota, ali svi se slažu kako on daje poseban pečat cjelokupnom doživljaju toga svetišta. Ta je uzvisina pomno arhitektonski osmišljena i raščlanjena da su križne postaje razvidne s bilo kojeg mjesta u podnožju, a put između njih ostavlja dovoljno mjesta i skupinama vjernika i hodočasnicima koji se do vrha penju na koljenima.

Kalvarija, M. Bistrica

Kalvarija, M. Bistrica

Foto: ADJ / HTV

Na svakoj postaji oni se susreću s poznatim likovima i biblijskim opisima Muke Kristove: osuda Poncija Pilata, prilazak Šimuna Cirenca u želji da pomogne nositi križ, nevjerica apostola i tihe suze Marije Magdalene te majčinski očaj Blažene Djevice Marije, sve do konačnog oslobađanja od patnje slabog ljudskog tijela simboličnim uskrsnućem iz groba, zahvaljujući nepokolebljivom duhu vjere. I većinu tih skulptura potpisuju zvučna imena hrvatskoga suvremenog kiparstva: Kruno Bošnjak, Josip Poljan, Stanko Jančić, Ante Starčević, Ante Orlić i Marija Ujević.


Kalvarija, M. Bistrica

Kalvarija, M. Bistrica

Foto: ADJ / HTV

Posebno je zanimljiva priča vezana uz predratnu narudžbu prvih četiriju postaja od kararskog mramora, izgubljenih i opet nađenih na putu od Italije usred II. svjetskog rata. U crkvenim analima ostalo je zapisano kako se ideja o autorskoj Kalvariji rodila kod zagrebačkog nadbiskupa Antuna Bauera tijekom Euharistijskoga kongresa 1935. u Częstochowi na jugu Poljske, gdje je vidio sličan križni put kod pavlinskoga spomenika na Jasnoj Gori. Za njegovo konačno ostvarenje pobrinuo se kardinal Franjo Kuharić, koji je 1972. ustanovio nadbiskupski odbor za uređenje cijelog proštenišnoga prostora.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!