Vipavski Križ, brežuljak u dolini vinograda

Na brežuljku usred Vipavske doline smjestio se Vipavski Križ. To malo mjesto, organizirano uz srednjovjekovnu utvrdu i kapucinski samostan, danas ima 185 stanovnika, a od 16. stoljeća čuva status grada.

Vipavska dolina nije među najpoznatijim niti najposjećenijim mjestima u Sloveniji. Uvijek je nekako u sjeni Postojnske jame, Bleda, alpskih skijališta, piranskih obala, ljubljanskih promenada... No pitate li poznavatelje dobrih vina, past će im na pamet to vinorodno tlo na zapadnom putu od glavnoga grada prema Goriškim brdima i rijeci Soči, pod obroncima Trnavske šume. Uska visoravan, smještena na raskrižju trgovačkih cesta što su povezivale najprije Akvileju s Emonom, a potom Trst s Ljubljanom, često je bila mjesto gdje bi se zaustavili putnici bez doma u potrazi za boljim životom. Osvojio bi ih pogled na zeleni krajolik, koji obećava dovoljno hrane, ali i pića.

Možda su upravo tako svećenici kapucini iz reda Sv. Franje Asiškog odabrali za svoje stalno prebivalište skromno selo Vipavski Križ i u njemu izgradili samostan u 17. stoljeću. Prvi pisani dokumenti o njemu sežu u 13. stoljeće, a poznatije je postalo dva stoljeća kasnije, kad su Osmanlije zauzeli cijelo područje Gorice. Kako bi pomogao tadašnjoj vlasteli, gorički biskup je dao izgraditi obrambenu utvrdu s četiri kule na brdu s kojeg se najbolje vidjela cijela dolina. Selo uz nju zaštićeno je debelim zidom.

Uslijed neprekidne opasnosti, važnost utvrde brzo je rasla, pa je naselje u 16. stoljeću dobilo trajna gradska prava i postalo upravno središte Vipavske doline, po kojoj su razasuta mnoga lijepa sela i gradići – Goče, Podnanos, Ajdovščina, Vela i Mala Draga, pa i sama Vipava... Sva ta idilična mjesta, s karakterističnim uskim kamenim ulicama, što ih duguju dugom kamenorezačkom nasljeđu, imaju sličan duh i mogu se pohvaliti komunikativnim stanovnicima, no Vipavski Križ je jedinstven spomenik kulturne baštine među njima.

Tomu pridonosi i činjenica da se u njemu zaustavio i propovijedao Primož Trubar, autor prvih otisnutih knjiga na slovenskom jeziku. A u kapucinskom samostanu, koji djeluje još i danas, živio je pisac i propovjednik Janez Svetokriški. Njegov »Sveti priručnik«, sastavljen od pet svezaka propovijedi, prvo je opsežno autorsko djelo na slovenskom jeziku. Želite li posjetiti to mjesto bogate povijesti, puno zanimljivih priča i legendi, lako ćete ga naći: dolazite li s istoka, najprije ćete ugledati dvorac, a sa zapada župnu crkvu. A sa svih strana ćete prepoznati dva zvonika na brdu visokom 183 m što se uzdiže iz doline.