Ferenc Móra, nekadašnji direktor istoimenog muzeja u Segedinu – arheolog, knjižničar, pisac, pjesnik i novinar, bio je i gorljivi zaštitnik prirode. Njegova su djela ušla u školsku lektiru. Sad mu matična kuća vraća dug bogatom izložbom.
15:34 / 09.01.2022.
Autor: ADJ/D.M.
Objavljeno: 9. siječnja 2022., prije više od godinu dana
Autor: ADJ/D.M.
Ferenc Móra, nekadašnji direktor istoimenog muzeja u Segedinu – arheolog, knjižničar, pisac, pjesnik i novinar, bio je i gorljivi zaštitnik prirode. Njegova su djela ušla u školsku lektiru. Sad mu matična kuća vraća dug bogatom izložbom.
Gotovo svaka mađarska obitelj ima njegova djela na polici. Ako ništa drugo, onda barem ono koje je postalo klasik – "Čarobni kaputić". To je autorova romansirana biografija, protkana borbom protiv siromaštva i tuge koja iz njega proizlazi. Dječak Gergő kreće u potragu za blagom i upada u razne pustolovine, uči o tajnama svijeta na vlastitoj koži, a na kraju otkriva kako se najveće blago krije duboko u njegovoj duši. No malo ljudi zna da je Móra bio i gorljivi zaštitnik prirode. U segedinskom muzeju, koji danas nosi njegovo ime, prikazan je njegov bogat životni put i trajna povezanost s prirodom.
Ferenc Móra rođen je 19. srpnja 1879. u gradiću Kiskunfélegyháza s tridetesetak tisuća stanovnika, na otprilike pola puta između Budimpešte i Segedina, gdje umire 8. veljače 1934. Potjecao je iz siromašne seljačke obitelji, ali se ipak odlučio studirati geografiju u teškim uvjetima. Nakon diplome, godinu dana je bio provincijski nastavnik, a onda se prihvatio novinarskog posla u "Segedinskom glasniku", gdje je postao glavni urednik nakon desetak godina i tu je funkciju zadržao do kraja života. Radio je i kao službenik Knjižnice Somogy te Palače javne kulture, te završio arheološki tečaj u organizaciji Nacionalnog inspektorata muzeja i knjižnica.
Vrijedno je sudjelovao u aktivnostima segedinskog muzeja od samog početka 20. stoljeća, nakon smrti njegova ravnatelja Istvána Tömörkényja 1917. dolazi na njegovo mjesto i tu će dužnost obnašati gotovo tri desetljeća. Sada ime Ferenca Móre nosi ta ustanova, poznata i kao Palača kulture, jer je smještena u nekadašnjoj građanskoj plemićkoj palači, otkad je osnovana 1883. sklopu Gradske knjižnice.
Posebno je zanimljivo da je posljednju izložbu koja je tu postavljena priredila kao kustosica njegova rođena praunuka Andrea Vészits, inače spisateljica i filmska scenaristica. Ona smatra da zbog toga ima dvostruko veću odgovornost za postav od svih ostalih i s puno ljubavi govori o pradjedu: "Oduvijek je bio zaljubljenik u prirodu i uvijek je govorio kako bi se prije sprijateljio s travom, stablom ili cvijetom negoli s čovjekom. A to prijateljstvo će trajati sve dok iz njega rastu trava, stablo i cvijet."
U suradnji s vizualnim dizajnerom Gergelyjem Z. Zöldyjem, ona je osmislila pravi svijet bajke, gdje posjetitelji, lutajući među rajskim drvećem, mogu upoznati omiljeno cvijeće i životinje njezina pradjeda, važne događaje i likove u njegovu životu. Ona se ne smatra samo krvnom, već i duhovnom nasljednicom Ferenca Móre, zbog čega nastoji zadržati način života kakav je on smatrao najboljim na dostojanstven način. Zato se posebno potrudila da izložbu, naslovljenu "Móra Plenty", oblikuje na zanimljiv i interaktivan način, tako da odgovara svim naraštajima današnjice.
Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!

Autorska prava - HRT © Hrvatska radiotelevizija.
Sva prava pridržana.
hrt.hr nije odgovoran za sadržaje eksternih izvora