Narodna nošnja u modi

 

U borbi za očuvanje slovenstva značajnu je ulogu odigrao kostim nazvan narodnom nošnjom.

KSENIJA BARAGA / dizajnerica:

Nadahnuće za ova dva pokrivala za glavu dobila sam od koruške avbice (tradicionalno pokrivalo/kapica, izrađeno na poseban način), a od tada dalje dozvolila sam si slobodu u oblicima, uzorcima, strukturi i boji. Može se i nositi, po želji. Uz to nije bilo teško naći nadahnuće i u vjenčićima za vjenčanje sastavljenim od cvjetića, što su ih nekada nosile djevojke ili žene koje su bile na vjenčanju.

Ovo je odjeća za voditeljicu, a zaštitni znak ove priredbe bila je prapovijesna situla. Moram reći da sam imala neko strahopoštovanje prema kreatoru, koji je nekada davno napravio tu situlu; mislim da je bio veliki umjetnik.

 

Situla iz Vača je brončana posuda, iz koje se zahvaćalo piće već u petom stoljeću prije Krista.

MILJENKO LICUL / dizajner:

Za označavanje redosljeda stranica putovnice koristili smo motiv konjanika sa situle iz Vača, u društvu s pticom, te smo ga animirali na način da na svakoj strani koristimo jednu od sekvenci pokreta, kretanja konjanika na konju, u tipičnom konjskom skoku.

Sloveniju sam uvijek doživljavao kao značajno europsko raskrižje. Područje Alpa, panonsko područje, područje Mediterana i područje Balkana - četiri važna područja kroz koja je došlo zapravo sve što je stiglo do nas, bilo dobro ili loše, te nas nekako oblikovalo kao dio Europe i dio ovog područja.

 

Arhitekt Jože Plečnik Ljubljanu je mijenjao u slovensku Atenu. Penjanje prema čitaonici vodi nas prema svjetlosti znanja.

ALANKA PIRMAN / umjetnica:

Vlada uvjerenje da je slovenski jezik temelj identiteta dvomilijunskog naroda i taj temelj dakako treba dobro čuvati i zaštititi ga od vanjskih utjecaja. Za prvo javno predstavljanje zbirke njemačkih tuđica odlučila sam se za  Veliku čitaonicu Nacionalne i sveučilišne knjižnice (Narodna in univerzitetna knjižnica), koja je razumije se štab književnog slovenskog jezika i u koju njemačke tuđice kao nepoželjne jako spadaju. Naišla sam na radionicu za oblikovanje metala, koja je radila još za majstora Plečnika, tako da su mi stalke za zastavice napravili po istoj tehnologiji kako su primjerice napravljeni lusteri u tom prostoru. Zanimljivo je da njemačke tuđice pobuđuju upravo osjećaje domaće prisnosti, lijepih uspomena na djetinjstvo, na bake, i kod nas ne pobuđuju negativne osjećaje kao recimo srbizmi ili anglizmi danas.