12:19 / 02.08.2012.
Autor: HRT
Objavljeno: 2. kolovoza 2012., prije više od godinu dana
Autor: HRT
Među prvim izvoznim proizvodima već u 15. stoljeću bile su drvene žlice.
Proizvodi kućne radinosti (suha roba) tradicionalni su proizvodi iz Ribnice, koji su u vrijeme Austro-Ugarske doživjeli svojevrsni procvat. Prodavali su ih zapravo košari (krošnjarji su nekada s košem na leđima po više mjeseci diljem carstva prodavali svoje proizvode, dok bi žene ostajale kod kuće s djecom). Ti povijesni junaci slovenskog sela, koji su sa svojom poslovičnom duhovitošću i snalažljivošću tada obilazili teritorij cijelog carstva. Otkrio sam da se mnogi od ovih proizvoda danas više ne izrađuju u tim lokalnim sredinama, nego ih se uvozi prije svega iz Kine i iz država bivše Jugoslavije.
Urban je ime automata za drvene suvenire, u suštini ekonomski štedljivog i logistički razumnog rješenja za prodaju tradicionalnih proizvoda kućne radinosti.
Stvari, što ih se u društvu nekako previdi, mogu se naknadno dogoditi unutar sistema umjetnosti i zatim prijeći prag galerije i postati dio svakodnevnog života.
Slovenske kranjske pčele toliko su marljive da im ljudi već tri stotine godina oslikavaju domove.
Vrata košnica (panjske končnice) po mom su mišljenju jedina slovenska autohtona vrsta umjetnosti. Do nedavno se smatralo da to pomaže pčelama da pronađu vlastitu košnicu. A zapravo se pokazalo da to nije istina.
Projekt Honey talks pokušava prikazati tu umjetnost u obliku stripa i zapravo je preraditi kao strip. Ja sam odabrao priču o jarcu koji proždire krojača, jer mi se činila najviše nadrealističkom, najotvorenijom za razno razne interpretacije i zatim sam je i podijelio u jednom pomalo zabavnom obliku stripa bez riječi. Polazio sam i od slavenske mitologije, upravo na ovim vratima zapravo su prestavljeni Baba Jaga, Pasoglavac, Vodenjak i Šumski duh.
Zadnji strip što sam ga napravio, a govori o super heroju, Super Kanti, mogao bi biti i o tipičnom Slovencu. U ovoj drugoj epizodi super kante oslobodit će slovenski narod od alkoholizma time što će popiti sve zalihe alkohola u državi, i može se dogoditi da mu se to neće isplatiti u sljedećoj epizodi.
Za Slovenca je ljepota povezana s upotrebljivošću. Kozolec (karakteristična slovenska sušnica za poljoprivredne proizvode, primjerice kukuruz, žito….) je namijenjen spremanju proizvoda i sijena, a i poneki par nađe utočište pod njegovom strehom.
Dok hodam po lokacijama, gdje se nadam da ću naći neke komade što su mi zanimljivi na ovom gorenjskom području, čini mi se da svi odmah pomisle koliko su te stvari odjednom vrijedne, kada se netko za njih počne zanimati. Iako imam osjećaj da će nestati na toj istoj lokaciji.
Ova je stolica napravljena od drljače, a kod ove sam stolice upotrijebio os od seoskih kola za nogu. Ovo je jaram, a tamo sam za naslon upotrijebio plug, a ovdje sam upotrijebio postolarske kalupe. Za ovu stolicu sam koristio dijelove sanjki. Ponosan sam na to što se na njemu udobno sjedi, iako nije tapeciran. A sviđa mi se i kombiniranje čiste forme s organskim formama tih starih dijelova što ih dobijem.
Biste li željeli prespavati u zatvorskoj ćeliji? Vojni zatvor u središtu Ljubljane preuređen je u jedan od najzanimljivijih omladinskih hotela. Sobu je dobro rezervirati unaprijed.
Ovaj je zatvor sagrađen prije približno sto godina. U njemu su bili zatvoreni najrazličitiji ljudi, među ostalima i kasniji predsjednik vlade. Skupina Sastav (Sestava) htjela je kroz umjetnički proces napraviti jednu veliku umjetninu u kojoj bi se moglo boraviti odnosno i prespavati.
Na početku smo se ovdje sastajali, u ovoj ćeliji, zbog toga jer je jedina imala dimnjak i nekako smo sve koncepte koji su u vezi s cjelinom i prodiskutirali i napravili. Dakle, unutra je mentrga (poseban stol za miješenje tijesta – ispod površinske daske stola, koja je pomična, nalazi se u konstrukciju stola uključeno „korito“ za tijesto. Tako ovaj stol ima dvojaku funkciju). Ona se može otvoriti i zatvoriti, zatim su okolo klupe, na koje više ljudi može sjesti, a istovremeno ako se spoje, nastane jedan veći krevet.
Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!
Autorska prava - HRT © Hrvatska radiotelevizija.
Sva prava pridržana.
hrt.hr nije odgovoran za sadržaje eksternih izvora