Strunjan - jedini morski park prirode u Sloveniji

 

Park prirode Strunjan jedini je park prirode u Sloveniji, koji obuhvaća i more i morsku obalu. U mnogočemu je to izuzetno područje, jer ovdje možemo naći okomite sedimentne stijene, najduži dio prirodne morske obale, jedinu slovensku morsku lagunu, najmanje solane i najbolje sačuvan kulturni krajolik karakterističan za slovensku obalu.

 

Autorica:  Zarja Kambič

Snimatelj: Vlado Draškovič

 

 

Iz unutrašnjosti put vodi u Park prirode Strunjan kroz osamdeset godina star drvored pinija. Sa svojih 116 pinijevih stabala najočuvaniji je drvored pinija u Sloveniji.

Ovaj Park prirode  (Krajinski park) zauzima cjelokupni  Strunjanski poluotok, s200 metarapojasa mora, Strunjanskim solanama i lagunom Stjužom.

Raznolikost prirodnih staništa osigurava hranu i zaklon brojnim ribama. Ribari u predvečerje u more bace mrežu, ondje je ostave dan ili dva, a zatim je ujutro ponovno podignu i pokupe ulov.  Ribar NEVIO VIŽINTIN diže mrežu: »Jednog ugora, jednu oradu, jednog arbuna, pa šest listova...«

Najprimjerenije vrijeme za ribolov je između rujna i prosinca, a za dobar ulov ribar mora imati i ponešto sreće. Park prirode Strunjan je zaštićeno područje, pa se unutar njega lovi samo povremeno.

Nevio Vižintin je ribar već 12 godine i ima i svoje uzgajalište školjaka u ribolovnom rezervatu. Dozvolu za uzgajanje školjaka ovdje imaju samo četvorica ribara.

Malo više prema unutrašnjosti rasprostire se jedina slovenska laguna Stjuža s našim najmanjim solanama. Strunjanske solane bile su samo jedne od triju postojećih na području današnje općine Piran.

Solanari u bazenima za kristalizaciju dobivaju sol na tradicionalan način.  Važna je priprema petole - umjetno uzgojene podloge od mikroorganizama i sadre, što sprečava miješanje soli s morskim blatom. Od nje zavisi koliko će kvalitetna biti dobivena sol, a od vremena njezina količina.

Laguna Stjuža i Strunjanske solane važni su prije svega zbog očuvanja ugroženih tipova staništa.

DEJAN PUTRLE iz Javnog zavoda Park prirode (Krajinski park) Strunjan kaže: »Slana močvarna područja su među najugroženijim ekosistemima, ako gledamo globalno, na cijeloj Zemlji jer ih ljudi nasipavaju i na njima postavljaju svoje turističke kapacitete; no zanimljivo je da je u tim slanim močvarnim područjima bioprodukcija i produkcija čak usporediva s tropskom kišnom prašumom.«

Nezaobilazni stanovnici lagune i solana su ptice. Najčešće su mala bijela čaplja i siva čaplja.

Poljoprivredne su površine uređene u obliku karakterističnih terasa, čime su seljaci spriječili otjecanje vode i odnošenje rodne zemlje. Danas je Strunjan sve poznatiji po zlatnoj jabuci - kakiju. No najvažniji je uzgoj maslina i proizvodnja maslinova ulja. Nastala je čak Kolektivna marka maslinova ulja Krajinski park Strunjan, čime uprava parka želi povezati proizvođače, postići veću prepoznatljivost parka i što viši stupanj nadzora nad načinom proizvodnje.

Za dobru ljetinu ulja i soli odavno je ovdašnje stanovništvo molilo u hodočasničkoj crkvici Marijina ukazanja. Prema legendi, Blažena Djevica Marija se ukazala na vrhu brda i spasila mornare na moru za vrijeme oluje. U spomen na taj događaj postavljen je križ.

Odatle se rasprostire pogled na široko more i Mjesečev zaljev, koji je najljepši zaljev na slovenskoj obali. No pokrajinski park Strunjan najprepoznatljiviji je po svom 80 metara visokom klifu. Okomite stijene od mekih sedimentnih slojeva, more, vjetar i kiša ustrajno oblikuju i mijenjaju.

Isprepletanje mora, malih uvala i veličanstvenih okomitih stijena uz bogatstva biljnog i životinjskog svijeta istarskog  čovjeka očarava od davnina, pa je ovdje stvorio svoj dom i brižljivo obrađivao rodnu zemlju. A ona mu je uzvratila svojim bogatim darovima.