Borba za brand - Kranjska klobasa ili Krainer Wurst?

 

Zavezana drvenim klinčićem, 20 do 25 dekagrama teška, donekle dimljena, polutrajna kranjska kobasa jedno je od međunarodno najprepoznatljivijih slovenskih jela. Slovenci su vrlo ponosni i vezani uz kobasu, što je prema tradiciji jedu toplu s kiselim kupusom ili kiselom repom, ili hladnu sa senfom, naribanim hrenom, žemljom i kriglom pive. Razvila se u doba austro-ugarske monarhije te se iz  tadašnje vojvodine Kranjske, područja današnje Slovenije,  proširila sve do carskog Beča.

Nedavno je između Slovenije i Austrije nastao spor upravo zbog kranjske kobasice.  Slovenija od EU traži  zaštitu oznake podrijetla „kranjske kobasice“.  Dakle, naziv  „kranjska“ smjele bi nositi samo one kobasice koje su proizvedene  u Sloveniji – u Kranjskoj.

Kranjska klobasa već je zaštićena u Sloveniji, a sada čeka još na zaštitu geografske oznake Europske unije (Protected geographical indication - PGI), što znači da se bar jedna od faza proizvodnje (poljoprivredna proizvodnja sirovine, prerada ili priprema za tržište) mora odvijati na geografskom području po kome proizvod nosi naziv, a primjerice sirovine mogu potjecati sa drugog područja. Važno je također da Slovenija neće prevoditi naziv kranjska klobasa. Države članice EU i druge države u roku od šest mjeseci mogu staviti prigovor na podnesak Slovenije. Prigovor je tako već najavila susjedna Austrija, u kojoj je kranjska klobasa također omiljena.  

 

 

 

 

PRIČA SA SLOVENSKE STRANE

 

Autorica:  Zarja Kambič

Snimatelj: Vlado Draškovič

Ako se kranjska klobasa, što su je još u doba austro-ugarske monarhije radili u Kranjskoj - danas pretežno na Gorenjskoj i u središnjem dijelu Slovenije - sviđala još austrijskom caru, onda je potpuno razumljivo da Slovenija u Europskoj uniji želi registrirati kranjsku kobasu sa zaštićenom geografskom oznakom.

Jedno od najstarijiih pisanih spominjanja kranjske kobase datira još iz 1896. godine. A naziv kranjska kobasa nastao je jer su ljudi koji su radili te kobase dolazili iz nekadašnje zemlje Kranjske i u Beč.

Etnolog dr. JANEZ BOGATAJ iznosi argumente: “I poznati austrijski autor iz prve polovine 19. stoljeća Friedrich Schlegel piše da u Beč dolaze ljudi iz raznih krajeva i izrađuju svoje karakteristične regionalne kobase. Tako iz Debrecena u Madžarskoj potječu debrecenke. A iz Kranjske - kranjske kobase ili krainer wurst.”

U Sloveniji je kranjska kobasa jedan od najprepoznatljivijih mesnih proizvoda. Izvorna kranjska kobasa je naime rezultat velikog obreda na području Slovenije, pod nazivom kolinje. Jedan od najvećih i najboljih slovenskih proizvođača kranjskih kobasa – godišnje ih naprave 90 tona - za izradu koristi meso slovenskog porijekla. Proizvodni proces i sastojci točno su određeni.

ANTON ARVAJ iz Mesarije Arvaj, peterostruki pobjednik natjecanja za najbolju  kranjsku kobasu, kaže: “Sastojak tih kobasa je samo svinjsko meso. Sada je to propisano recepturom. Svinjsko meso prve kategorije i tvrda slanina. A začini su ionako klasični - češnjak, paper, i pravilno soljenje.”

Još jedna značajna karakteristika kranjske klobase je drveni klinčić, kojim je kobasa zavezana. A u Sloveniji imamo još cijeli niz pojmova što ih označavamo pridjevom  kranjski, kranjska.

Dr. JANEZ BOGATAJ daje usporedbu: “Jedan takav primjer je recimo kranjska pčela, znamenita autohtona pčela iz Kranjske. Zatim kranjski štrukelj, još jedno jelo što se tako zove.”

Da je kranjska klobasa u povijesti Slovenaca nešto više nego samo kobasa, svjedoči i monografija etnologa Janeza Bogataja pod naslovom Majstorstva s kranjskom kobasom iz Slovenije (Mojstrovine s kranjsko klobaso iz Slovenije). Knjiga je ove godine u kategoriji kuharica što se fokusiraju na jedan sastojak osvojila nagradu  Gourmand, koja se smatra oskarom među knjigama za kuhanje. A zanimljivo je da u knjizi naših susjeda 100 klasičnih jela Austrije pišu samo o tradicionalnoj kobasici sa sirom (käsewurst), a začuđuje da su na kranjsku kobasu zboravili.

 

 

 

 

PRIČA S AUSTRIJSKE STRANE

 

Autor:     Günther Ziesel

Kamera: Franz Posch

Tko se danas pita, kad na štandu u Beču ili Grazu kupi kranjsku: odakle to ime?Ljubiteljima kobasica u Austriji, kranjska  je kobasica  u svijesti kao domaći nacionalni specijalitet, iako potječe iz  Kranjske  vojvodine.

Prema legendi su caru Franji Josipu na putovanju po Kranjskoj ponudili tu kobasicu kao običnu domaću kobasicu, a on je rekao: “Ovo nije obična kobasica, to je kranjska!“

Kranjska je tada bila krunska zemlja Monarhije, a  austrijski je car bio i kranjski vojvoda.

Jedan  od  najstarijih proizvođača  kranjskih kobasica u  Stainzu je u zapadnoj Štajerskoj. Tamo već sto godina proizvode kranjske kobasice.

 U Austriji  ih svake godine prodaju 2 milijuna.

Toj tvornici i nizu drugih austrijskih proizvođača kobasica bio bi ozbiljan gospodarski problem kad više ne bi smjeli rabiti ime kranjska (Krainer) za tradicionalnu marku kobasica. Zašto, objašnjava mesar iz Stainza ALFRED MESSNER: „Bila bi to velika šteta za cijelu branšu, morao  bi se nametnuti novi naziv! Trebalo bi osmisliti nove etikete i  informacijsku kampanju – tako  da potrošač shvati,  aha, sad se  bivša  kranjska  kobasica  tako zove.“

Kranjske kobasice u Stainzu smatraju izvorno austrijskim proizvodom prepoznatljive recepture. ALFRED MESSNER smatra da ima jak razlog za to: „Razlikuje se, jer naš recept traži visok postotak najkvalitetnijega  krtoga mesa, a dimimo  bukovinom i otuda taj tipičan okus.“

 U kranjske iz Stainza ide samo meso iz regije! A jedan od  najvećih  slovenskih  proizvođača tih kobasica rabi meso koje stiže iz  Austrije,  iz Koruške.

Austrija  je u EU već zaštitila  podrijetlo 14 namirnica, primjerice bučino ulje, štajerski hren, tirolski špek, sir iz Vorarlberga... Krainr je u Austriji marka kobasice, kao frankfurtska ili bečka kobasica, kaže MESSNER: „Proizvod već dugo postoji kao ime jedne vrste kobasica! Smatram da u svijesti potrošača to ime nije povezano s nekom regijom, bar ne u Austriji... I dalje ćemo proizvoditi frankfurtere,kao što Nijemci proizvode bečke kobasice.“

Austrija može do ljeta podnijeti Brüsselu argumente  protiv slovenskih zahtjeva zaštite „podrijetla“ kranjske kobasice.

Možda ostane i slovenska kranjska klobasa i austrijska Krainwurst.