Malo tko danas prije Božića ne pali svijeće na adventskom vijencu. No on je nekoć imao bavarsko-austrijskog konkurenta. Taj lijep šareni dio tradicije više ne sreće često, ali ipak se još može naći.
13:32 / 20.12.2023.
Autor: DM/ADJ
Objavljeno: 20. prosinca 2023., prije više od godinu dana
Autor: DM/ADJ
Malo tko danas prije Božića ne pali svijeće na adventskom vijencu. No on je nekoć imao bavarsko-austrijskog konkurenta. Taj lijep šareni dio tradicije više ne sreće često, ali ipak se još može naći.
Prema raspoloživim izvorima, današnje božićno drvce razvilo se iz tzv. rajskog stabla. Ono je bilo okićeno uglavnom jabukama ili šarenim papirnatim cvjetovima, a ponekad čak i komadima pečenja. Oko njega se plesalo u srednjovjekovnim Rajskim igrama, koje su redovito bile upriličene 24. prosinca. Najstariji izvještaji o okićenim božićnim drvcima potječu iz danas francuske pokrajine Alsace i spominju gotovo isključivo jestive ukrase.
Od 18. stoljeća susreću se i tzv. modl-peciva u franačkoj regiji, a potom i u Švapskoj te Bavarskoj. Riječ je o tijestu pečenu u različitim drvenim ili metalnim kalupima. Ti ukrasi za "rajsko drvce" u početku nisu imali izravnu vezu s Božićem, nego su prikazivali oblike životinja, igračaka te drugih prilično svjetovnih predmeta. Gotovi kolačići bogato su se ukrašavali raznobojnim motivima, da bi se vješali na zimzeleno drvo sjajnim vrpcama.
Običaj je bio da se ovi ukrasi izrađuju u krugu obitelji, a početkom 19. stoljeća već su se počeli prodavati gotovi na predbožićnim sajmovima. Tu seu se, recimo, mogli naći lančići u boji s privjescima od kaširanog papira, omotani oko zelenih grana. Kasnije su se pojavili i listovi sa slikama, ili imitacije metala od papira, nazvanog dresdenski karton, da bi im se pridružile papirnate i pamučne figurice. Samo je mali korak bio do bombona lutkica od šećerne mase ili marcipana iz kalupa, koje bi bile oslikane po uzoru na nekadašnje kolačiće.
Možda je tako vjenčić postao alternativa ili dopuna božićnom drvcu, zbog lakšeg prenošenja i daljeg rukovanja. U svakom slučaju, doživio je vrhunac popularnosti početkom 20. stoljeća u Austriji i južnim pokrajinama Njemačke, gdje su mu dali oblik stošca nalik na umanjeno stablo, te ga nazvali Paradeisl iili Paradeiser. Ukrašavan je isključivo prirodnim materijalima poput slame i pamuka, kao dodatka jabukama, orasima, lješnjacima... Dodane su i svijeće - kršćanski znak novoga života što ga simbolizira svjetlost.
Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!
Autorska prava - HRT © Hrvatska radiotelevizija.
Sva prava pridržana.
hrt.hr nije odgovoran za sadržaje eksternih izvora