Umjetnost i umjetna inteligencija

Umjetna inteligencija, jedna od najintrigantnijih tema današnjice, javlja se u svim područjima života. Njome se u svojim istraživanjima koristi i slovenski umjetnik Dominik Mahnič.

Akademski slikar i jedan od najaktivnijih slovenskih "Street Art" umjetnika u svojem likovnom radu u prvi plan neprestano stavlja istraživanja različitih pristupa i izražajnih sredstava pojedinih medija. Tako često otvara pitanja koja umnogome nadilaze isključivo umjetničke sfere. To u posljenjih nekoliko godina čini i uz pomoć uređaja što ga je konstruirao upravo za tu namjenu. Nazvao ga je "Čopočograf" (Kistograf). Samo njegovo postojanje i način primjene propituju ulogu tehničkog napretka u umjetnosti. 

Razvijajući svoju "penzlografiju" od 2016. godine, Dominik Mahnič uvijek ističe svoje geslo: "Nije stvar u tome slika li stroj kao ja, nego mogu li ja strojem slikati." Tako je razvio nekoliko strojeva, temeljenih na primjeni danas sveprisutne umjetne inteligencije, kojima istražuje isprepletenost klasičnog slikarstva i avangardnih dostignuća računalne tehnologije. Dakle, stroj ne slika umjesto njega, nego na sebi primjeren način provodi u stvarnost ideje što mu ih nalaže umjetničko promišljanje te tako postaje svojevrstan nastavak ljudskog kreativnog procesa.

Moglo bi se reći da tako nastaje novi vid znanstveno-umjetničkog istraživanja, pristupačnog široj publici. Koristeći se načelima otvorenog koda, mehanizmima 2D skeniranja, CNC obrade i 3D ispisa, u suradnji s programerima Vidom Vidmarom i Petrom Veselinovičem, Mahnič zapravo automatizira slikarske pokrete. Tako pridonosi softverskom razvoju strojeva za bojanje, kod kojih automatizirane tehnike kista, zračnog kista i akrilografa spaja s tradicionalnom tehnikom jajčane tempere, jer njezinu teksturu smatra idealnom za optičku percepciju.

Podsjetimo da se sam pojam umjetne inteligencije odnosi na nežive sustave koji pokazuju sposobnost snalaženja u novim situacijama na temelju unesenih podataka. To se osobito odnosi na procese pohrane, obrade jezika i manipuliranja simbolima poput riječi i brojeva. Često je prisutan strah da će tako konstruirani strojevi postati »pametniji« od čovjeka, jer uključuju stvaranje umjetnih neuronskih mreža koje ne stare, za razliku od ljudskih živčanih stanica. No to ne može zaustaviti napredak u njihovoj primjeni. Strojno učenje, mobilna robotika i slične primjene računalnih sustava već su odavno neodvojivi elementi mnogih ljudskih djelatnosti.