Naceova kuća, ukras Škofje Loke

Jednako lijepa već pet stoljeća, Naceova kuća (Nacetova hiša) primjer je kako se kulturna baština može održati svježom i zanimljivom kroz naraštaje.

Područje Škofje Loke bogato je prirodnim ljepotama, a obiluje i kulturnim znamenitostima. Danas ih povezuje Romualdova pot – interaktivna mobilna aplikacija koja tematskom stazom vodi kroz povijesne činjenice, legende i mitove od jednog do drugog zanimljivog mjesta. Nad gradom bdije Loški grad iz 13. stoljeća, a u njegovom je središtu Gradski dvorac Homanova hiša, građen u gotskom stilu s renesansnim elementima i obnovljen u 16. stoljeću; on nudi suvremenom šetaču predah u ugodnome ambijentu kavane sa slastičarnom. Polukružni most od rezanoga kamena među najstarijima je u srednjoj Europi, a Kapucinska knjižnica krije najdragocjenije slovenske primjerke religiozne literature.

Slovenci su ljubitelji seoskoga turizma, pa ne čudi ovdašnji splet starinskih imanja. Recimo u planinskom selu Sorica nalazi se rodna kuća slikara Ivana Grohara, malo dalje kuća slikarske obitelji Šubič, u Loškom kaštelu Muzej na otvorenom Kuće Škopar, u Poljanskim brdima pomno obnovljena kuća slikara Antona Ažbea. U taj se niz izvrsno uklapa i Naceova kuća na desnoj obali Poljanske Sore u selu Puštal – jedan od najbolje očuvanih gospodarskih objekata u Sloveniji. Stara je već bar pet stoljeća, a u zadnjih 250 godina u njoj baš ništa nije promijenjeno.

To je djelomično zidana dvokatnica, natkrivena dvovodnim krovom. Sagrađena najvjerojatnije u 16. stoljeću, temeljito je obnovljena 1755. godine. Posljednja dva stoljeća je u posjedu jedne obitelji. Današnja vlasnica Natalija Polenec naslijedila ju je nakon smrti oca Tome, koji je od predmeta iz botage zbirke uporabnih predmeta u njoj napravio etnomuzej. No pitanje je otkud joj dolazi ime. Naime, kuću je od Elizabete Nastran kupio Ignacij Homan, zvani Nace. Bilo je to 1818., zna se po škrinji što ju je u miraz donijela djevojka kojom se Nace oženio neposredno nakon kupnje imanja.

Cijela je kuća drvena sa zidanim podrumom i središnjim kamenim dijelom. Najprije je bila pokrivena slamom, a zamijenio ju je tzv. cementni šiljak, koji oblikom oponaša ploče škriljevca. Stvari su se dodavale sukladno civilizacijskom napretku, pa je tako 1937. uvedena struja. Krušna peć funkcionira kao nekad, a keramičko posuđe je u uporabi kad god vlasnici dođu, jer tu ne žive, ali redovito prozračuju, održavaju i obrađuju vrt. Zgodno je znati kako se Nacetova hiša našla i na slovenskim poštanskim markama 2019.