Ilok, mali Dubrovnik na istoku

Najistočniji grad Hrvatske često zovu Dubrovnikom istoka. Zemljopisni položaj kroz povijest Iloku je bio nekad prednost, nekad nedostatak. A kako živi u sadašnjosti?

Današnji se Ilok nalazi u pograničnom “džepu” četiriju graničnih prijelaza između Hrvatske i Srbije, na mjestu gdje Dunav teče dalje prema Crnome moru, a okolne ceste još nisu pošteno obnovljene od kraja Domovinskog rata devedesetih. U gradu danas živi nešto više od osam tisuća stanovnika, računajući i naselja Bapsku, Šarengrad, Mohovo i Radoš. Ovo posljednje, nadomak graničnom prijelazu Neštin, zapravo je najistočnija točka Republike Hrvatske, a nad njim je Liska – najviša točka Vukovarsko-srijemske županije.

No gradski muzej svjedoči o trajnoj uklopljenosti ovoga “Dubrovnika na istoku“, kako ga često zovu, u jedinstveni korpus srednjoeuropske kulture još od srednjega vijeka. Tada je grad, koji se razvio između obronaka Fruške gore na području pokrajine Srijem, bio prijestolnica Nikoli Iločkome, vladaru pokrajina od Mađarske i Transilvanije do Bosne i Dalmacije.

Gradske zidine tada su bile duge kilometar i pol, a do današnjeg dana ostalo ih je više od pola, što ih čini najočuvanijim kompleksom tvrđave na europskome kopnu. Kasnije se iločko vlastelinstvo prostiralo od Vukovara na zapadu sve do Petrovaradina na istoku.

Jedna od najpoznatijih veduta grada jest zvonik franjevačke crkve Sv. Ivana Kapistrana iz 14. stoljeća, podignute u čast pripadnika toga reda koji je proglašen svetim 1690. Apostol Europe, kako su ga zvali za života, ovamo je došao kad se razbolio nakon mnogobrojnih svjetskih putovanja. Redovnička ćelija u kojoj je umro 1456. postala je zavjetna kapelica, posebno privlačna hodočasnicima, ponajprije zbog stotinjak čudesnih ozdravljenja što mu se pripisuju. Drugi pak dolaze zbog prelijepih vitraja i freski, na kojima je čest motiv vinova loza.

Sve je oko Iloka obilježeno vinogradima i vinom. Klimatski uvjeti i vrijedni ljudi stvorili su tijekom više od dva tisućljeća svjetski cijenjeno vinogorje, a gotovo svaka kuća u samom gradu može se pohvaliti vinskim podrumom. Tako i povratnici iz prognanstva uglavnom žive od vinogradarstva. Bore se za gospodarski razvoj unatoč manjku radne snage, koji nadoknađuju radnim dozvolama za ljude iz susjednih sela u Republici Srbiji. Domaći, uvjereni u dugoročnu isplativost svih napora, već su umnogome uspjeli vratiti Ilok na svjetsku kartu mjesta koja treba posjetiti.