Stonske uskrsne golubice

Stonske golubice tradicionalni su simbol Uskrsa kao početka novog života. Od srčike mlade divlje smokve još ih radi za Cvjetnicu Ane Šerlija, a slijede je i mladi naraštaji.

Cvjetnom nedjeljom kršćani ulaze u Veliki tjedan i Uskrs. Biblijski, to je dan kad je Isus sa svojim učenicima ušao u Jeruzalem s velikim počastima i dočekalo ga je mnoštvo mašući s palminim granama. U spomen na taj događaj, upravo je ondje u IV. stoljeću počeo običaj vjerničkih povorki s grančicama palmi. U Hrvatskoj se uobičajeno koristi maslinova grančica, a na krajnjem jugu zemlje, u Dubrovniku i okolici, rade i pome od isprepletena palmina lišća. 

U gradiću Stonu na poluotoku Pelješcu imaju jedan poseban uskrsni ukras. Naime, rano je proljeće vrijeme kad su smokvine mladice pune soka, a srčika im je čisto bijele boje. Običaj je da se ona izvlači uz pomoć tankih štapića, pa se od nje prave male ukrasne golubice. Poseban šarm Cvjetnoj nedjelji daju maslinove grane okićene tim simpatičnim ptičicama. Od starijih mještana samo se još teta Ane sjeća originalnog umijeća njihove izrade. 

Ali ima sljedbenike koji žele zadržati tu tradiciju. Zapravo, uglavnom sljedbenice. One se već tijekom Velikog tjedna počnu sastajati u stonskoj Narodnoj knjižnici. Njezina je ravnateljica Sandra Vuletić jedna od najzaslužnijih za postojanje ovih radionica. Još prije desetak godina vodila ih je Nikolina Mlinarić, koja je od svoje najranije mladosti mnogima prenijela ljubav prema izradi ovih neobičnih ukrasa. Uči se tu i izrada palminih pomica. 

Po starom pelješkom običaju, pomice i golubice na Cvjetnicu se nose na blagoslov u crkvu, uz vodu, sol i uskrsno jelo, koje mora biti posvećeno. Potom se daruju susjedima i prijateljima. To se savršeno uklapa u vječnu sliku maslinove grančice i bijele golubice kao simbola mira, ljubavi i nade. Jer, poznato je kako je, još prema Starom zavjetu, nakon općeg potopa Bog Noi poslao golubicu s maslinovom grančicom u kljunu kao poruku da je opasnost prošla.