Spomenik Hallersteinovu teleskopu

Nedavno je pred Gruberovom palačom u Ljubljani svečano otkriven spomenik iza kojeg stoje jednako zanimljiva istraživačka priča i sudbina čovjeka koji je u 18. stoljeću bio znanstvenik međunarodnoga dosega. Ferdinand Augustin Hallerstein bio je kartograf i dvorski astronom kineskoga cara. U Peking je stigao 1739. kao voditelj visokog ureda za matematiku i astronomiju.

Onamo ga je bila privukla duga povijest proučavanja nebeskih pojava. Uz promatranje teleskopom i izračunavanje kalendara, radio je na izradi zvjezdanoga kataloga i projektiranju zvjezdarnice. Vjerojatno mu je najteže bilo balansirati između tada već prihvaćenog europskog stajališta o heliocentričnome sustavu nasuprot kineskome poimanju Zemlje kao ravne plohe, u čijem je središtu upravo nebeski car. 

Poznat i po skraćenoj verziji svojega imena August Allerstein, a kasnije i po imenu Liu Songling, stečenog za 35 godina boravka na dvoru cara Qianlonga, bio je zapravo svećenik podrijetlom iz Kranjske, nasljednik isusovačkih misionara što su u Aziju došli još u 16. stoljeću. I nije se bavio samo astronomijom. Proputovao je gotovo cijelu Kinu, pa čak i objavio procjenu tadašnjeg broja Kineza. Također je prvi kartografirao sjeveroistočnu kinesku pokrajinu Mandžuriju.