Šetnja tragom Gjalskog

Postoje hodočasničke, planinarske, biciklističke, vinske i još kojekakve staze. A u Hrvatskom zagorju već nekoliko se godina može proći stazom Ksavera Šandora Gjalskog. 

Književnik Ksaver Šandor Gjalski smatra se jednim od najznačajnijih pripadnika hrvatskog realizma s kraja 19. i početka 20. stoljeća. Danas je općepoznat pod tim pseudonimom, što ga je sam sebi nadjenuo, a pravo mu je i puno plemićko ime bilo Ljubomil Tito Josip Franjo Babić. O tome koliko je volio svoj rodni kraj svakako govori činjenica da je umro 9. veljače 1935. u Gredicama kod Zaboka, gdje je i rođen 26. listopada 1854.

U svojim djelima Gjalski često opisuje atmosferu ladanjskog života. Posebno mjesto u njima pripada opisima prekrasne prirode i zagorskih sela, raštrkanih po zelenim brežuljcima. Iako realist, u njegovim djelima ima podosta mistike i fantastike. Najveće nadahnuće za pisanje nalazio je u dugim šetnjama po predjelima u okolici svoga dvorca.

Puteljcima kojima je on prolazio danas vodi edukativna staza. Ona povezuje Zabok, Gredice i Planinarski dom Picelj. Osmislila ju je suvremena zagorska spisateljica Jasna Balaško. Ona ondje poznaje sve skrovite zakutke i priče, pa ih rado pokazuje namjernicima. U neformalnom druženju upoznaje ih s likom i djelom književnika, te istodobno s ljepotama krajolika i lokalnim kulturnim bogatstvima.

Među šetačima su redovito zaljubljenici zabočkog kraja poput nje, željni novih otkrića, a često i gosti, koji se u njega tek trebaju zaljubiti. Cijelom dužinom uz Ksaverovu stazu postavljene su informativne ploče i putokazi s povijesnim i biografskim činjenicama, te zanimljivim osobnijim pojedinostima iz pjesnikova života.