Park prirode Kopački rit uvršten je na svjetsku listu ornitološki značajnih područja. U ovo carstvo prirode ušla je i umjetna inteligencija. Zahvaljujući njoj provodi se daljinski monitoring različitih životinjskh vrsta.
14:54 / 16.09.2024.
Autor: T/Š
Objavljeno: 16. rujna 2024., prije više od godinu dana
Autor: T/Š
Park prirode Kopački rit uvršten je na svjetsku listu ornitološki značajnih područja. U ovo carstvo prirode ušla je i umjetna inteligencija. Zahvaljujući njoj provodi se daljinski monitoring različitih životinjskh vrsta.
Močvarno područje Kopačkog rita na sjeveroistoku Hrvatske oblikovale su dvije rijeke: Dunav i Drava, stvarajući predivan splet jezera, kanala, bara, poplavnih šuma i vlažnih livada. Jedno je to od najbolje očuvanih poplavnih područja u Europi. A najvjredniji dio parka je zoološki rezervat. U njemu živi čak dvije tisuće bioloških vrsta. Osim po populaciji običnog jelena te orla štekavca, kraj je poznat kao stanište brojnih ptica močvarica. Svake godine tu se gnijezdi oko 140 vrsta ptica.
Sad se već dvije godine u Kopačkom ritu provodi WatchOut, projekt praćenja močvarnih staništa i divljih životinja. Angažirani su biolozi, agronomi i IT stručnjaci s Fakulteta agrobiotehničkih znanosti te Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku. Cilj je praćenje biološke raznolikosti i očuvanje prirodne baštine na posve nov način – uz korištenje umjetne inteligencije.
Stručnjaci svakodnevno izlaze na teren. Na svakoj lokaciji koju žele pratiti postavljaju uređaje s memorijskom karticom za prikupljanje podataka i mikrofonom. Snimanje se pokreće pomoću mobitela. Uređaj snima desetak dana, nakon čega stručnjaci preslušavaju snimljene zvukove. Zahvaljujući posebnim digitalnim alatima, algoritmima i ostalim sredstvima umjetne inteligencije prepoznaju i identificiraju pojedine vrste, njihovo kretanje i ponašanje. Do sada imaju snimljeno oko 25 tisuća sati.
U sklopu ovoga istraživanja koriste se i drugim metodama. Primjerice, snimanjem iz zraka bespilotnim letjelicama i analizom satelitskih snimki bilježe zastupljenost pojedinih kopnenih, močvarnih i vodenih vrsta. Važan dio projekta je i procjena utjecaja prirode i klimatskih promjena na njihova staništa. Ukupni rezultati trebali bi realno pridonijeti zaštiti ugroženih i pogotovo zaštićenih životinjskih vrsta.
Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!
Autorska prava - HRT © Hrvatska radiotelevizija.
Sva prava pridržana.
hrt.hr nije odgovoran za sadržaje eksternih izvora