Paško bijelo zlato

Najveća hrvatska solana nalazi se na otoku Pagu. Godišnje proizvede oko dvadeset tisuća tona soli. No, osim što je jedan od najzastupljenijih začina, ona ovdje ima i drugu primjenu.

Otok Pag poznat je po svojoj ogoljenosti. Slabo je pokriven vegetacijom, stoga ga često uspoređuju s Mjesečevom površinom. Smjestio se ispod padina Velebita, odakle ga veći dio godine "šiba" jaka bura i prekriva posolicom iz Velebitskog kanala. Uz to ima i veliki broj sunčanih dana, pa mu je mikroklima idealna za proizvodnju morske soli. 

Nepropusno tlo, sačinjeno od ilovače i gline, baš je kakvo treba biti da se na njemu smjesti solana – u plitkoj laguni južno od grada Paga. Sve se poklopilo kako bi se upravo tu tradicionalno proizvodilo najviše morske soli u Hrvatskoj. Nije sigurno kada se ona točno počela proizvoditi. Mišljenja su različita. Dok neki povjesničari tvrde da datira još iz rimskog doba, kada je na zadarskom području bilo puno solana, drugi su mišljenja da je proizvodnja tog dragocjenog začina počela krajem osmoga stoljeća.

Kako god bilo, nesporno je da jug Hrvatske ima stoljetnu tradiciju proizvodnje "bijelog zlata". Ta je namirnica u prošlosti bila toliko vrijedna da su trgovački brodovi koji su prevozili sol morali imati oružanu pratnju. Sol je, naravno, vrijedna i danas. A ovdje se dobiva na originalan starinski način: postupkom isparavanja morske vode u velikim plitkim bazenima.

Ona sadrži sve minerale koji su dio morske vode, pa je svakodnevna konzumacija soli važna, posebno zbog kalcija i magnezija. Ali, naravno, smijemo je uzimati samo u razumnim količinama. Za proizvodnju nadaleko poznatih paških delicija, poput sira ili pečene mlade janjetine, koristi se samo sol proizvedena na otoku. No njezina primjena ne završava na gastronomiji. Koristi se i u proizvodnji nakita s autohtonim otočkim motivima. Mamac je to zahtjevnijim posjetiteljima dobrog ukusa.