Šibenik, grad festivala

Posjetitelji dalmatinske obale imaju dosta sunca i mora, pa žele i malo zabave. Zato se u mnogim mjestima organiziraju različite ljetne priredbe. Ali u Šibeniku je tako tijekom cijele godine. 

Pedesetih i šezdesetih godina prošloga stoljeća počinje razvoj turizma u Hrvatskoj. Svaki veći grad na obali otada se trudi postati prepoznatljiv po nečemu što nitko drugi nema. Jedan je od načina za to organizirati festivalske manifestacije. Dubrovačke ljetne igre, splitski festival zabavne glazbe, klapski susreti u Omišu, Zadarsko kazališno ljeto – postoje već desetljećima. Tu je i jedinstveni Maraton lađa na Neretvi.  

Već nekoliko godina međunarodnu pozornost privlači Kliško kulturno ljeto, a nadaleko poznatom okupljalištu mladih ljubitelja tehna na plaži Zrće u Novalji na Pagu pridružio se splitski srpanjski Ultra Europe, koji doslovce otjera iz središta grada sve domaće stanovnike čije uho nije u stanju izdržati tri puna dana elektronske glazbe i svega što uz nju ide iza pozornica. 

Ali u posljednje vrijeme po broju atraktivnih okupljališta za publike svih uzrasta i ukusa ističe se Šibenik. Tomu je svakako pridonijela obnova četiriju tvrđava na obodu gradske jezgre, s kojom je stiglo i osnivanje specijalizirane udruge za organizaciju tzv. eventa "Tvrđava kulture Šibenik". Uz već ustaljene i prokušane recepte, poput Međunarodnog dječjeg festivala ili Šibenskih klapskih večeri, novi sadržaji se množe.

Kulturne događaje Šibenčani danas više gotovo i ne broje: imaju ukupno 15 festivala i 300 različitih scenskih priredbi i drugih manifestacija na godinu. One obuhvaćaju najširi raspon aktivnosti: znanost, književnost, film, ples, putovanja, a ponajvše glazbu – od šansona do alternative. No to se nije dogodilo slučajno, tvrde lokalni znalci. Preduvjeti su već postojali i sežu daleko u povijest društveno-političkih prilika u tome gradu.