Pčela je sve manje na našem planetu, a to ugrožava i ljudski rod. Zato su u Segedinu osnovali nekoliko tzv. pčelinjih pašnjaka, ne bi li im stvorili uvjete za bolji život.
17:29 / 12.05.2024.
Autor: DM/ADJ
Objavljeno: 12. svibnja 2024., prije više od godinu dana
Autor: DM/ADJ
Pčela je sve manje na našem planetu, a to ugrožava i ljudski rod. Zato su u Segedinu osnovali nekoliko tzv. pčelinjih pašnjaka, ne bi li im stvorili uvjete za bolji život.
Već odavno se populacije pčela drastično smanjuju diljem svijeta. Ozbiljan je to problem, kao i sve manji broj autohtonih biljnih vrsta, što za posljedicu ima smanjenje Zemljine bioraznolikosti. Ono, pak, negativno utječe na populacije svih vrsta kukaca. Sve se to događa zato jer klima u cjelini, uslijed promjena, postaje sve suša i toplija. Kada ne bismo ništa učinili protiv toga, brojne biljne vrste bi izumrle.
Mnoga znanstvena istraživanja i stručni članci već su dokazali kako urbanizacija i smanjenje povezanih zelenih površina, uz druge antropogene čimbenike, imaju štetan učinak na staništa kukaca kojima je gradsko zelenilo jedini dom. Stoga stvaranje dodatnih cvjetnih površina može biti jedan od načina da se u njemu poboljša kvaliteta tla i mikroklima, kako bi se zadržale oprašivačke zajednice.
Upravo se na takav potez odlučila segedinska gradska uprava. U suradnji s Botaničkim vrtom Sveučilišta u Segedinu i u okviru programa ulične umjetnosti za očuvanje prirode, stvoreno je nekoliko pašnjaka za pčele. Na povelikoj čistini iza zgrade br. 4 u ulici Vág stavili su golemu središnju košnicu i oko nje zasadili domaće biljke. Koordinacija svih aktivnosti povjerena je udruzi "Mondolo", a cijeli je posao nazvan "Operacija oprašivanje".
Bio je to prvi pčelinji pašnjak, a do kraja prošle godine bilo ih je već 22. Mjesta su to gdje se prolaznici mogu izravno susresti s ekološki izbalansirajućim površinama, koje razbijaju uobičajene travnjake uređenih parkova. One se na prvi pogled čine divljim livadama, ali takve su s razlogom. Zahvaljujući puferskom učinku visoka trava hladi grad i u najsušnijim razdobljima godine, a priroda nesmetano stvara cjelovit ekosustav, pružajući utočište tisućama kukaca, vodozemaca i ptica. Konačni cilj projekta još je daleko, ali ovo je siguran put ka njemu.
Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!
Autorska prava - HRT © Hrvatska radiotelevizija.
Sva prava pridržana.
hrt.hr nije odgovoran za sadržaje eksternih izvora