TV legenda Dušan Hren

Šou uvijek mora ići dalje – to vlastitim životom potvrđuje Dušan Hren. Sa svojih 95 godina, budno prati razvoj Slovenske radiotelevizije, koju je osnivao pedesetih godina prošlog stoljeća.

Svaki dan on dođe na posao, iako je duboko zagazio u devedesete godine života. Naravno, to mu nije obveza, jer je već zamalo tri desetljeća u mirovini. Bolje bi bilo reći da mu je to navika. Razlog joj je ljubav prema poslu kojemu je potpuno posvećen, ali i stalno otvoren poziv mladih, kao i onih ne više tako mladih kolega. Doajen medija u čijem je osnutku sudjelovao svakako ima čemu podučiti one koji stvaraju programe, pa i one koji donose programske odluke.

Ovaj zapanjujuće dobro držeći gospodin nikako nije poput većine umirovljenika. Jasno se sjeća 1958. godine, kad je današnja Radiotelevizija Slovenija počela s redovitim emitiranjem televizijskog programa kao dio Jugoslavenske radiotelevizije. Razdoblje crno-bijele slike i filmskih vrpca odavno je prošlo i na putu do novog medijskog razdoblja dogodile su se brojne i velike promjene. 

U toj bogatoj povijesti nezaobilazna je uloga svestranoga autora, producenta, redatelja, glazbenika skladatelja, koji u glavi nosi bezbroj zanimljivih priča. U Ljubljani se rodio, a svoj prvi posao našao je na radiju. Bilo je to 1956. Dvije godine kasnije, sudbinski nezadrživo privukla ga je televizija. Kako je studirao glazbu i vodio Akademski plesni orkestar, dosta je aktivnosti posvećivao emisijama zabavnog programa. Kao njegov glavni urednik, pamti mnoge važne činjenice, kojima danas pomaže pri organiziranju arhive.

Među svojim najdražim projektima Dušan Hren često ističe kratki animirani film "Banka" u kojemu se Miš i Pas udružuju protiv Mačke u životinjskoj banci kobasica. Dugo vremena ga je, pak, mučio misterij oko nestanka ambiciozno zamišljenje serije "Vodnik", čiji je sinopsis predviđao upoznavanje Ljubljane na duhovit način. Naime, snimak jedine snimljene epizode bunkeriran je iz nedokučivih razloga 1970. Nakon pola stoljeća ponovo je otkriven, digitaliziran i ponuđen na uvid tadašnjim sudionicima. Tako je nastao film «Devet krugova», koji svjedoči o prvom ozbiljnom pokušaju europeizacije slovenske televizije.