Radmirje, slovenski Lourdes

Gornjosavinjsko Radmirje bilo je tako popularno mjesto hodočašća u 18. stoljeću da su ga nazivali slovenskim Lourdesom. Na to zlatno doba podsjeća  zbirka misnog ruha u crkvi Sv. Franje Ksaverskog.

 

Gornju Savinjsku dolinu danas bolje poznaju ponajprije ljubitelji zimskih sportova koji dolaze u Logarsku dolinu, za neke najljepše alpsko skijalište u Europi. No taj dio Karavanki obuhvaća i kraške visoravni Golte, Dobrovlje i Meninu planinu. One se tu pretapaju s kamniškim alpskim dolinama Markov kot i Robanov kot. Sve u svemu, tipična slika Alpa!

Svašta se tu ima za vidjeti: u krajobraznom parku prekrasni je vodopad Rinka, a nedaleko od njega Potočna Zijalka, gdje su nađeni dokazi da je tu živio pećinski pračovjek. Solčavska panoramska cesta vodi pak do Snježne špilje, kojoj se starost procjenjuje na desetak milijuna godina. A bistra zelena rijeka Savinja teče kroz stjenovite klisure do Ljubnog, gdje se može lijepo predahnuti.

Istim tim putevima kretali su se u doba baroka hodočasnici, prvi svjetski turisti, ljudi koji su kretali na put bez neke veće potrebe. U svakom slučaju ne fizičke. Duhovni zov privlačio ih je u Radmirje. Za njega se znalo diljem Europe, a posebno je omiljeno bilo među srednjoeuropskim plemstvom. Čak i okrunjene glave ovamo su slale bogate darove. Razlog je tomu Franjo Ksaverski, svetac zaštitnik, čudotvorac i zagovornik protiv kuge, misionar u Indiji i Japanu. Njemu je posvećeno 11 crkava u Sloveniji i gotovo sve imaju bogatu tradiciju hodočašća.

Dakako, što je više vjernika bilo u crkvi, bila je i veća potreba za bogoslužjima, pa i svećenicima. A svaki je od njih imao bar nekoliko bogato izvezenih misnih plašteva i drugog liturgijskog ruha. Ljudi su umirali, halje su ostajale pohranjene u crkvenoj riznici. Čuvena "Radmirska zbirka" danas je jedinstvena nacionalna znamenitost Slovenije.