Geotermalni izvori u Švicarskoj

 

Čak je devedeset posto mase planeta Zemlje toplije od 1000 Celzijevih stupnjeva. To ilustrira bogate opcije kako iskoristiti Zemljinu energiju. Raste interes za geotermiju. Sve je zanimljvije - kako iskoristiti podzemne energije, osobito otkad je Švicarska Konfederacija odustala od nuklearki. Manjak električne energije zbog zatvaranja švicarskih nuklearki neće se nadomjesti samo snagom vjetra i sunca: sve se više ide na geotermiju. Općina Sankt Gallen će do 2014. prvim švicarskim kolekivnim  pogonom  grijati pola gradskih kapacitetta. Južnije, u Lombardiji i Ticinu, razmatraju kako iskoristiti  silne potencijale akumuliranja topline velikih jezera.

 

Autor:  Tito Malaguerra

Kamera: Daniele Caldelari

 

Jezero kao  energetski izvor - je li moguće?

Prof. Mario Raimondi iz Milana tvrdi da jest. Kaže „Masa je golema: zimi  8  Celzijevih stupnjeva, a ljeti 20. Ja bih i zimi htio iskoristiti tu toplinu.

Ako oduzmem jedan stupanj - što imamo?

Uzmemo li 1 Celzijev stupanj temperature - koliko ćemo energije dobiti?

Poznato je koliki je volumen jezera Como: 20-ak prostornih  kilometara. Podaci zastrašuju...“

Jezero, gotovo neiscrpan i uvijek raspoloživ izvor energije: ideja nije revolucionarna, ali je opravdana u krizi, kad se energija sve više traži, a izvori  smanjuju.

Kao da je ideja profesora Raimondija - potekla  iz ovoga jezera.

Lani ju je iznio u Vili Monastero u Varennau, gdje se održavaju znanstveni skupovi.

Sisaljke otimaju "hladnu energiju" za grijanje. Ta se tehnika primjenjuje u Vili  Monastero - koju od 1997. grije i hladi  sustav "na jezersku vodu".

Uz jezero Como  još je jedna vila, a još je slavnija - već je deset godina grije i hladi sustav koji iskorištava jezersku vodu: slavna Vila Olmo blizu švicarske granice.

Arhitekt Antonio Nocera, voditelj projekta Villa Olmo pojašnjava: "Uzimamo vodu iz jezera: objekt iskorištava vodu od  13 do 15  Celzijevih stupnjeva,  prebacuje je u termocentralu.

Voda mijenja temperaturu sustavom dviju  sisaljki, imaju 450 kilowatta, zimi grije vilu, sjajno arhitektonsko postignuće... A ljeti hladi. U kongresnim je dvoranama to prevažno - zato se traži optimalna   temperatura."

S druge strane granice, na jezeru Lugano, nema takvih pogona: ali sve je vrlo konkretno.

A Luganu je CERESIO, Centar Calcolo Scientifico, vezan za Švicarski Politecnico Zurich: njihogi znanstvenici predviđaju kako iskoristiti jezerske vode za hlađenje jakih kompjutora.

Industrijski će pogoni grada Lugana iskoristiti ugrijanu vodu za mrežu za telegrijanje.

Prvi je to u nizu projekata termičkog iskorištavanja jezerske vode: sada Ceresio gradu daje tek veći dio vode za piće.

A sjeverno od Alpa, Geotermički je projekt Sankt Gallen jedinstven u  Švicarskoj po koncepciji i izvedbi.

Grad je od 2007. razradio energetsku ideju kako smanjiti potrošnju, povećati  učinkovitost i razviti obnovljive energije.

Građani su 20. studenoga 2010. glasovali za geotermički pothvat stoljeća.

Dali su više od  80%  (osamdeset posto)  glasova za kredit od 159 milijuna  franaka, najviši iznos koji su ikad izglasali glasači grada  Sankt Gallena - unatoč nepoznanicama  i rizicima toga  projekta.

Michael Sonderegger, geolog projekta Geothermie nada se: "Bude li uspjeha, potkraj 2013. počinje izgradnja geotermičke centrale. Gradit će se godinu dana, uključivši sve vanjske i unutarnje infrastrukture! Centrala bi proradila potkraj 2014. i opskrbljivala bi  grad  Sankt Gallen elektrikom i toplinom."

 

Vezane teme:

Geotermalna energija

Geothermie.ch

St. Gallen

Gradimo.hr