Vuna nije otpad

Ljudi u mjestima s ovčarskom tradicijom duž rijeke Une povezali su se u tzv. lokalnu akcijsku grupu. Puno joj je ime LAG Una, a glavna je poveznica – vuna.

Neki hrvatski krajevi poznati su po ovčarstvu: jadranski otoci Pag i Cres, planinska područja Like i Gorskog Kotara... Tu je i Banovina, kontinentalno područje prošarano rijekama i šumama, s mnoštvom brežuljaka i pašnjaka. Posebno su zanimljiva mjesta uz rijeku Unu: Dvor, Hrvatska Dubica, Hrvatska Kostajnica, Majur i Sunja. Ondje se svojski trude da u zajedničku priču objedine svoja prirodna i tradicijska bogatstva. Upravo je zato osnovana lokalna akcijska grupa Una. Cilj joj je postići jednaku uključenost svih članova i stvoriti bolje uvjete za ekonomski rast i društveni razvoj uz brigu o zaštiti prirode. 

Vunu vide kao jedan od svojih glavnih resursa. Ona postaje suvremeno ekološko gnojivo, prerađena se sve više koristi u izolaciji kuća, a također valja podsjetiti da je ona još uvijek osnova za najtopliju zimsku odjeću. Začetnica je ideje načelnica općine Majur Klementina Batina, koja je teška srca godinama gledala kako vuna posvuda propada. Kako je četkanje i striženje ovaca iznimno težak posao, a nije bilo interesa za individualni otkup, ljudi su je bacali na smetlišta, u neke rupe, bilo gdje su se sjetili. Pa je to počeo postajati i problem onečišćenja okoliša. 

Zato su u LAG-u kao jednu od prvih akcija poduzeli organiziranje deponija gdje se vuna može ručno prati, sušiti, spremiti da stoji dok ne ode na preradu. Po uzoru na talijanske ovčare, koji su sličan problem riješili uz pomoć sredstava uzajamne pomoći EU, Banijci su uspješno konkurirali s europskim projektom nabave strojeva za pročišćavanje vode nakon pranja velikih količina vune. Sad već kreću u novi – za istraživanje i inovacije s vunom, nazvan GreenTex. 

Proveli su i internetsku akciju "Ne bacajte vunu". Naposljetku su pokrenuli modni brend "Woonko", koji uključuje tkanje, suho i mokro filcanje, lupkanje, tapkanje, te "iglanje" vune. Sve su to tradicijske tehnike, a predmeti koji se danas tako prave posve su dobri za različite uporabe – od odjeće do božićnih i uskrsnih ukrasa, lutaka, dekorativnih cvjetova za svadbe ili konferencije... Da se i ne spominje kako je taj posao dobra antistresna terapija jer opušta, a donosi zadovoljstvo zbog nečega lijepog što je čovjek napravio svojom rukom.