Krk kao osmi kontinent

S površinom od 409,9 četvornih kilometara Krk je veći od Malte, a bogatstvom flore i faune nadmašuje većinu sredozemnih otoka. Zato je dobio nadimak "osmi kontinent". 

Cijeli otok Krk ima toliko bogat i raznolik biljni i životinjski svijet da je uvršten u program Natura 2000. Riječ je o ekološkoj mreži koju čine prirodni tipovi tla i staništa divljih vrsta od posebne važnosti za Europsku Uniju. To je jedna od inicijativa novoga doba. A još u 19. stoljeću, tijekom prvih ozbiljnih bioloških studija toga otoka, počelo se shvaćati da se na njemu mogu naći predstavnici praktički svih postojećih vrsta sisavaca, vodozemaca, kukaca... Ondje je i prvi hrvatski ornitološki rezervat, osnovan 1969. godine.

U čemu je stvar? Svakako je jedan od temeljnih preduvjeta za ovakvo bujanje života posebna varijanta blage mediteranske klime. Kroz otok prolazi 45. paralela. Blage su zime, ugodna proljeća i jeseni, ljeta nikad pretopla s minimalnom količinom padalina, a broj sunčanih sati u godini penje se i do dvije i pol tisuće. More je najčešće toplije od 25 °C, pa se u njemu može kupati od svibnja do listopada. Toplinu srpnja i kolovoza razgoni blagi maestral, siječanjske oblake razbija bura sa sjeveroistoka, a u proljeće jugo zemlju natapa kišom.

U takvim idealnim klimatskim uvjetima raste oko tisuću i pol vrsta kopnenoga bilja, što čini gotovo polovicu ukupne flore u Hrvaskoj. Uz uobičajene otočke masline, smokve i vinovu lozu, tu raste obilje ljekovitog bilja – pelin, kadulja, stolisnik, brnistra... Ali i jedinstvene biljke poput endemske Barbašove lazarkinje (Asperula Borbasiana), nađene samo u bašćanskoj uvali. Također, neka od krčkih stabala ne rastu ni na jednom drugom jadranskome otoku: hrast kitnjak, lipa, gorski javor, javor mliječ i gorski brijest.

Glede životinjskoga svijeta, Krk je, zajedno s otočićem Prvićem, najsjevernije stanište zaštićenih bjeloglavih supova. Uz njh su i suri orlovi, orlovi zmijari te druge neobične vrste ptica. Možda su najzanimljiviji autohtoni vodozemci i gmazovi, kojima osobito pogoduje krško tlo, puno špilja i škrapa. Ima ih čak 30 vrsta. Među njima su «zvijezde» tercijarni reliktni mrki ljuskavi gušter (Algyroides nigropunctatus) i krška gušterica (Podarcis melisellensis), hrvatski endem vezan isključivo za ovaj otok.