Ptujske dvorske igre

 

Ptuj, jedan od najstarijih slovenskih gradova, slavu je doživio već u doba Rimljana. 69. godine njegovo je ime zapisao povjesničar Tacit, a Petoviona je čak imala više stanovnika nego današnji Ptuj. U srednjem vijeku na antičkim je ruševinama nastala naseobina, koja se razvila u živahno trgovačko središte.

 

Autorica: Kaja Solina

Snimatelj: Aleksandar Djurišič

 

Život srednjevjekovnog mjestašca stisnuo se između obale rijeke Drave i gradskog brda na kome se šepiri veličanstvena tvrđava što ju je u 12.stoljeću dao sagraditi Salzburški nadbiskup Konrad prvi. Kada je vlasništvo preuzeo car Friderik I., započela je temeljita obnova kompleksa grada i gradskih utvrda.

Slovenski trg jedan je od rijetkih trgova u Sloveniji, koji je sačuvao srednjevjekovne građevinske elemente i neobičnu dinamičnost popločanih površina i u razdoblju kada su renesansa i barok krojili izgled grada.

Svjedoci smo uprizorenja pravog viteškog dvoboja. Kada strast zamagli razum, ptujski vitezovi hrabro ustaju u obranu viteških vrednota.

 

ALEKSANDER ŠTUMBERGER iz društva ˝Cesarsko - kraljevi Ptuj˝ objašnjava: ˝Vitez predstavlja tešku pješadiju. To možemo vidjeti zbog njegove kacige, koja pokriva cijelo lice. Ima i kapuljaču od metalnog tkanja, tešku približno dva kilograma, a kaciga teži od dva do tri kilograma. Ispod ima majicu od metalnog tkanja, tešku oko dvanaest kilograma.˝

Tunika s crvenim križem, simbolom svetega Jurja, zaštitnika Ptuja, bila je prepoznatljivi znak ptujskih vitezova. Njihova odora bila je rad spretnih obrtnika.

BORIMIR ČUDOVAN, član je društva ˝Zlatne ostruge˝, pa pokazuje: ˝Ja imam kovačnicu, oružarnu. Izrađujemo alate, oružja radimo malo, više ili manje oklope i slične stvari. Kako se to izrađivalo? Sve je bilo napravljeno ručno, sve je rađeno na nakovnju.˝

U 16. stoljeću Slovenci su dobili prve tiskane knjige. Majstor Janez i njegovi pomoćnici ponovno oživljavaju Gutenbergovu tehniku tiskanja i srednjevjekovnog vezenja.

Krajem dana dvorište dvorca dočekuje sve koji nastupaju. Plesni koraci najavljuju kraj dana. Nestašni ritmovi drevne glazbe udružuju duh prošlosti i sadašnjosti.