Podvodni fotograf čovječje ribice

 

Ciril Mlinar Cic jedan je od najiskusnijih slovenskih poznavalaca podvodnog svijeta i pionir podvodnog snimanja i snimanja u podzemnim jamama. Snimio je već više desetaka prirodoslovnih dokumentarnih filmova i za njih dobivao brojne nagrade. Prvi je snimio bijelu i crnu čovječju ribicu u prirodnoj sredini, surađivao je s National Geographicom i CNN-om, a lani je s autorskim dokumentarnim filmom pobijedio na međunarodnom festivalu speleološkog filma u Karlovcu. U posljednje vrijeme istražuje prije svega problematiku trećeg tisućljeća: onečišćenost vode za piće.

 

Autorica: Ana Cerar                                                                                                                                                                                                Snimatelj: Robert Doplihar, Ciril Mlinar Cic

 

Vrijeme između vodenih struja prolazi polaganije. Tim otkucajima života čovjek se mora s poštovanjem približiti. Tek tada neobična vodena bića razotkriju svoje tajne.

Ciril Mlinar Cic to je s prvim pokušajima iskusio još kao tinejdžer. 1982. godine počeo je roniti u krškim jamama i u njima je do danas snimio izuzetne primjerke jamskih životinja.  U nekim jamama s vodom, naime, uopće više nema živih bića. Slovenski dio Dinarskog krša, s Postojnsko-planinskim sistemom jama na čelu, po bogatstvu životinja u podzemlju najbogatiji je na svijetu. Ima ih više od 100 vrsta i brojne od njih su slovenski endemi.

S Cicom smo otišli na ronjenje u Škocjanske jame na slovenskom Krasu. Zima i ljeto su najbolja razdoblja za to, no ronilac se cijelo vrijeme mora prilagođavati raspoloženjima prirode.

CIRIL MLINAR CIC o raspoloženju prirode ove godine kaže: ˝Ove godine nije bilo sreće. Noćima je padala kiša i sad je voda narasla, tako da ponekad ne možemo zaroniti, jer je voda prljava, mutna, i ne možemo snimati. Osim toga je i opasno.˝

Zadnjih godina intenzivno istražuje onečišćenje voda. Podzemne vode su naime i izvor pitke vode i prije svega na Krasu vodeni su tokovi međusobno povezani. Ljudi, zapravo, istovremeno ugrožavaju život jamskih životinja i onečišćuju pitku vodu.

No, ipak zaključuje kako još ima nade: ˝Dogodilo se da je izvor bio onečišćen, no ipak sam zaronio u njega, preplivao ga i došao u zaleđe tako daleko, da ta onečišćenost više nije utjecala na vodu. To znači da sam u zaleđu došao do čiste vode, koja je već bila prikladna za zahvaćanje i vodovod.˝

Podvodni svijet Slovenije želi što temeljitije dokumentirati.

Tako je prije nekoliko desetljeća prvi kamerom uhvatio čovječju ribicu, koja živi samo u špiljama na ovom području. A prije dvije godine je snimio i njeno izlijeganje jajašaca.

Snimio je morskog psa, golemu psinu,  i također brazdastog kita, koji je zalutao u slovensko more. Istražio je i rijeku Ljubljanicu. A u rijekama je našao podusti kako se mrijeste, te dodaje: ˝S ribama moraš imati jako puno strpljenja. Pije svega se moraš umiriti. Zapravo je bolje pričekati da se životinje tebi približe nego da se ti pokušaš približiti njima. U tom slučaju obično pobjegnu.¨

Sve dijelove svojih prirodoslovnih filmova sam sastavlja, od scenarija do montaže. To radi u okviru vlastite produkcije Cicfilm, jer je kao snimatelj i fotograf redovno zaposlen u Prirodoslovnom muzeju Slovenije.

Sjeća se da je nekada snimanje zbog lošije opreme bilo puno zamršenije i teže. Sam je radio i kućišta za svoje fotoaparate. Prvo je nastalo od električnog brojača još u osnovnoj školi.

CIRIL MLINAR CIC prisjeća se: ˝Ovo sam kućište prije više od četvrt stoljeća napravio od pleksiglasa, što sam ga dobio na golf terenu i kod kuće sam ga izrezao i zakrivio iznad plina.˝

Podvodni fotograf Ciril Mlinar Cic kroz svoja nastojanja vodi brigu o tome da dragocjeni život pod vodom dobije zasluženu pozornost i zablista u svojoj ljepoti.

Stoga se i vanjski svijet, gledan iz podvodne perspektive, više ne čini najznačajnijim.