Moćni Trst

 

Stota obljetnica Prvog svjetskoga rata navodi na razmišljanja  o tragediji suvremene povijesti koja je unesrećila mnoge zemlje sudionice. U Trstu je izložba, osvrt na 25 mirnih godina uoči rata.Bile su to slavne godine grada Trsta, kada je bio važna austro-ugarska luka i pružao velike ekonomske mogućnosti. Primjerice, dva su slavna pisca iz Mitteleurope, Franz Kafka i Leo Perutz molili da rade u Trstu za Osiguranje Assicurazioni Generali Austro-Italiche. Bujao je i kulturni život. Mnogobrojna su kazališta mogla privući desetke tisuća gledatelja.

Izložba ˝Moćni Trst, 1891.-1914.˝ u Salonu čuda (na Velikoj ribarnici) otvorena je do 21. lipnja 2015. godine.                      

 

Autor: Piero Pieri

Snimatelj: Francesco Montenero

 

Prvi je svjetski rat bio najdramatičniji obrat u suvremenoj povijesti. Svijet se potpuno promijenio. Sve do 1914. Trst  se u sklopu Austro-Ugarske naglo razvio oko svoje luke.

Privlači poduzetnike iz zemalja Europe i Mediterana.

La Grande Trieste naziv je izložbe koja uz pomoć nove građe daje analitički pogled perioda 1891.-1914. Perioda sve većih društvenoekonomskih tenzija, bogate kulture, ali i sve više sirotinje. Vrijeme je to i kada je Trst dovršavo strategijski projekt, a Habsburzi će svojem carstvu dati logistički centar u srcu Europe.

Grad se preobrazio: raste broj stanovnika, ubrzana je urbanizacija,  građevinarstvo je politički usmjereno na velebna zdanja – izraz ambicija za metropolu ili ribarsko selo.

 

Procvat je usporediv jedino s azijskim zemljama. Financijski projekti Habsburgovaca i usmjerenost na pomorstvo mijenjaju obilježja njihovog gospodarstva, uskoro postaju jedna od deset svjetskih pomorskih sila s izvrsnim vezama s Azijom i Amerikom.

 

SERGIO VATTA iz Znanstvenog povjerenstva Muzeja mora o tom periodu kaže: ˝Da, u ovih smo 25 godina uočili procvat na mnogim područjima, a kao prvo uzlet tršćanskoga gospodarstva što se tiče pomorstva, lučkih djelatnosti i industrije. Grad munjevito raste, pa iako kasni, ulazi u veliku industrijsku revoluciju 19. stoljeća. U to doba postaje jedan od najjačih lučkih gradova, ne samo u Europi nego u svjetskim razmjerima.˝

Trst se koncentrira na svoju gospodarsku sreću, u svojevrsnom jurišu trči u modernost opraćenu  otkrićem i proučavanjem  svoje povijesti.

Arheolozi gradskih muzeja dokumentirali su iskopine nekih od velikih palača u centru kako bi definirali razvojni put od antike do suvremenosti.

 

Tada je bilo 114 profesionalnih foto-ateliera, dnevni je tisak izlazio na svim jezicima, kao i razne satiričke, informacijske, političke i vjerske novine.

Nadasve je neobično i mjesto ove izložbe, stara ribarnica, građena kao velika bazilika.

Kao da će brod bazilike postati simbolom bogatstva kojim je more obdarilo cijeli grad.

Tršćanska poslovnost ostavlja vremena i za zabavu. Grad početkom 20. stoljeća ima  osam kazališta; bogat je dramski i glazbeni repertoar.

Susret Wagnerove i Verdijeve glazbe svjedoči o  tadašnjem gradskom kulturnom suživotu.

Konzervator STEFANO BIANCHI iz Gradskog Muzej kazališta  ˝Carlo Schmidl˝ govori: ˝Izuzetno je aktivan kulturni život, o čemu svjedoči i puno redovito otvorenih teatara.

Danas se čudimo da ih je čak osam imalo pun program, ada jača i film. Često su na programu komedije, drame, kombinirani filmski i kazališni programi, film i opereta.˝

 

Građanske udruge imale su svoja okupljališta i bile su dio tršćanskog identieta. Slovenska zajednica imala je i svoj kulturni centar, ˝Balkan˝ što ga je arhitekt Max Fabiani zamislio kao jedan od prvih višenamjenskih centara na svijetu.  Nažalost, 1920. godine zapalili su ga fašisti. Grad je podlegao neznanju i mržnji prema slavenskim narodima

No, danas je Trst grad suživota i razumijevanja različitih kultura.