Predjama, najveći jamski dvorac na svijetu

 

Ulazi u krška podzemlja bili su prirodna skloništa u koja su se ljudi sklanjali još u pradavno doba.  Kasnije su gradili dvorce i utvrde, što su ih štitile od neprijatelja. Takav je i Predjamski dvorac, jedan od najneobičnijih i najslikovitijih dvoraca u Sloveniji, koji je poput orlova gnijezda ugrađen u okomitu liticu. Jedini je sačuvani jamski dvorac u Europi, a u Guinnessovoj knjizi rekorda upisan je kao najveći jamski dvorac na svijetu. Nalazi se na samo nekoliko kilometara udaljenosti od ulaska u znamenitu  Postojnsku jamu. Brojne  legende vezane uz dvorac, a osobito priča o njegovom najslavnijem stanovniku - vitezu pljačkašu Erazmu, već stoljećima raspiruju ljudsku maštu.

 

Autorica:  Ana Cerar      

Snimatelj:  Aleš Živec                                                                                                                                          

 

 

Kada čovjek sagradi prebivalište ispod 123 metara visoke klisure, uvjeren je bar u jedno: ovdje će ga štititi divlja priroda. Predjamski dvorac je zato već više od 800 godina jednostavno neosvojiv. Protkan je kraškimi jamama, koje su bile sigurna utočišta još u neolitiku.

SERGEJA KARIŽ, upraviteljica Predjamskog dvorca, pojašnjava: ˝Ravninska područja Europe nužno su diktirala zidanje umjetnih obrambenih jaraka, i sve što se dalo učiniti kako bi se usporilo brzi frontalni napad. Ovdje se priroda pobrinula da se ispod dvorca nalazi okomita stijena, pa  nije bilo nikakve potrebe niti da se sagrade zidovi oko dvorca, a niti obrambeni jarak.˝

Sagradili su ga ogledski patriarsi u 12. stoljeću. U renesansi je rodbina Kobenzla dozidala kulu i tako prvobitni glavni ulaz premjestila u unutrašnjost. Danas najveći jamski dvorac na svijetu kroz stoljeća je mijenjao vlasnike i s njima i oblik. Na pet katova nagurani su mali prostori, većinom namijenjeni obrani.

Njegov daleko najslavniji vlasnik bio je legendarni Erazmo Predjamski. U 15. stoljeću odupro se caru Frideriku III. I našao utočište u dvorcu. Vojnici su ga više mjeseci držali pod opsadom, a Erazmo je kradomice bježao van po zalihe hrane.

Jamski dio dvorca, naime, vodi u kraško podzemlje, mnoštvo povezanih rovova dugih oko 140 kilometara. Oni se smatraju drugim najvećim sistemom jama u Sloveniji.

Lukavi vitez pljačkaš unatoč tome bio je ubijen na jedinoj slaboj točci dvorca, kaže SERGEJA KARIŽ: ˝To je bio zahod, koji je bio zidan kao nadograda. Tamo su zidovi bili vrlo tanki. Jedan od njegovih slugu tu je tajnu odao vojnicima ispred dvorca. Bio je spreman dati i signal. Prema legendi jedne je večeri, kada je Erazmo išao na zahod, sluga na prozor stavio svijeću, kako bi vojnici točno znali kada trebaju pucati.˝

Boravak u dvorcu nije bio ugodan. Prostori so podložni propuhu i vlažni, jer je stijena iskorištena kao dio zida. No takav je zid imao izuzetnu namjenu. Iz prirodnih stijena stalno istječe pitka voda. Osim zaliha hrane voda je bila bitna za dugotrajan otpor kada bi bili pod opsadom.

SERGEJA KARIŽ pokazuje: ˝Svi ti kanalići, koji su tu, radili su upravo to. Prikupljali su vodu, slali je u niže katove i dvorjani su je jednostavno skupljali u velike kamene posude.

Tako vode nikada nije nedostajalo - bez obzira na to, koliko vremena je trajala opsada. I budući da se voda sakupljala ovdje unutra, bilo ju je potpuno nemoguće otrovati.˝

U dijelu dvorca s prirodnom špiljom nekada su bili zatvor i mučionica. U glavnom prostoru za boravak danas je prikazana srednjevjekovna svakodnevica. Uz njega je bila kuhinja s otvorenim ognjištem. Na katu iznad tih prostora bila je i kapela i kapelanov stan. Na najvišem zidanom katu stanovala je služinčad i vojna posada.

Iz viteške dvorane pomoću mašte lako možemo dočarati romantične priče junaka, koji su stoljećima udisali tajne povjetaraca iz podzemlja. U arhitektonsko majstorstvo domišljato su ugradili svoju hrabrost. Upravo zbog toga Predjamski dvorac blista u svim godišnjim dobima.