Jedan od najljepših baroknih dvoraca u Sloveniji već pola stoljeća čeka stručnu obnovu. Od konačnog propadanja štiti ga Zavod za kulturu, sport i turizam Žalec, koji ondje redovito organizira velike izložbe i glazbene priredbe.
17:05 / 27.05.2024.
Autor: DM/ADJ
Objavljeno: 27. svibnja 2024., prije više od godinu dana
Autor: DM/ADJ
Jedan od najljepših baroknih dvoraca u Sloveniji već pola stoljeća čeka stručnu obnovu. Od konačnog propadanja štiti ga Zavod za kulturu, sport i turizam Žalec, koji ondje redovito organizira velike izložbe i glazbene priredbe.
Oko donjeg toka rijeke Savinje pruža se dugačka dolina. Njezin zapadni rub zatvara gradić Letuš, a istočni Petrovče. Na otprilike pola puta između njih smjestila se Celjska kotlina, u čijem je središtu veće naselje Žalec. Najznamenitije odredište na njegovu teriroriju svakako je dvorac Novo Celje, smješten na samo kilometar istočno od gradskog središta. On čini zanimljiv arhitektonski kontrapunkt srednjovjekovnome Starom gradu Celje.
Njegov je graditelj, grof Anton Gaisruk, želio stvoriti nezaobilazno plemićko sastajalište potkraj 18. stoljeća, poput neke vrste luksuznog odmorišta između Beča i Trsta. Arhitektonski mu je uzor bio austrijski carski Schönbrunn iz njegova zlatnog doba od od 1754. do 1760. godine. Tako je dao projektirati pravokutnu zgradu s trinaestoosnim glavnim pročeljem i bogato uređenim ulaznim portalom u njegovu središtu. Pri planiranju pravokutnog tlocrta iskorišteni su obodni zidovi starijeg dvorca zvanog Plumberk (Brunnenberg).
Prema nacrtima arhitekta Matije Perskog nastalo je zdanje s dva kata i dva polukata. Posebnu draž davale su mu ugaone sobe. ugodno opremljene i pune svjetla. Jedna je od njih bila ukrašena tapetama oslikanim kineskim motivima, koje se danas čuvaju u Narodnom muzeju u Ljubljani. Kad je 1930. tadašnji vlasnik Davorin Turkovič dvorac prodao Dravskoj banovini, zadržao si je opremu iz četiri sobe i dao je na prodaju.
Posjed dvorca Novo Celje bio je i gospodarski značajan. Pored voća i povrća na posjedu su uzgajali dudove za proizvodnju svile, a na kraju su se počeli baviti i hmeljarstvom, nekad glavnom kulturom Spodnje Savinjske doline. Tijekom Prvog svjetskog rata dvorac je služio kao duševna bolnica, a u Drugome su ga Nijemci pretvorili u ambulantu. Potom je bio poslijeratna bolnica za plućne bolesti, pa dom za starije osobe sve do 1983., kad ga preuzima općinsko poduzeće.
Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!
Autorska prava - HRT © Hrvatska radiotelevizija.
Sva prava pridržana.
hrt.hr nije odgovoran za sadržaje eksternih izvora