Sisak u sjeni željezare

 

Mali sivi grad s problematičnom željeznom industrijom – tako se najčešće doživljava Sisak, grad koji je nakon Drugog svjetskog rata bio ideal socijalističkog prosperiteta i vodeća industrijska zona bivše Jugoslavije. Taj se san pretvorio u turobnu stvarnost za 50-ak tisuća stanovnika u čijem je povijesnom sjećanju mnogo više: antička Siscia, srednjovjekovni bedem kršćanstva, najjužnija luka Austo-Ugarskog carstva i središte građanske kulture 109. Stoljeća... Od prošlosti se ne može živjeti, ali se ona može iskoristiti za stvaranje bolje budućnosti. Pogledajmo kako to Sišćanima danas ide.

 

Autorica: Elizabet Škrobo

Snimatelj: Damir Bednjanec

 

Sisak je obranio kršćansku Europu. Oduvijek važan zbog geografskog položaja, bio je važna luka Austo ugarskog carstva. O tome svjedoči dizalica za prijenos žita i druge robe na riječne brodove.

Za niskog vodostaja otkrije se antička Siscia. ˝Kako je Sisak jedan poseban grad u Hrvatskoj koji ispod suvremenog grada skriva mnogo slojeva povijesti ovdje su propisana zaštitna arheološka istraživanja prije svake gradnje˝, kaže kustosica Gradskog muzeja Sisak ROSANA ŠKRGULJA. Ostaci rimske kovnice novca dio su arheološke zone razbacane po cijelom gradu.

Siščani očito znaju očuvati povijesni identitet grada. Tako sada ugaslu industrijsku žilu kucavicu nisu rušili, već prenamijenili. U jednoj od novih hala je institut za vrhunske kuhare, gdje se dobivaju međunarodno priznate diplome. Studentica ANAMARIJA RUKAVINA došla je s otoka Paga: ˝Došla sam naučiti neke nove stvari, stvari koje ne mogu nigdje drugdje naučiti, nego tu.˝

 

Već godinama Sisak privlači i velika imena jazza, ponajprije na ljetni festival u organizaciji svjetski poznatog ˝Gipsy Django˝ Jazz sastava, čiji frontmen DAMIT KUKURUZOVIĆ kaže: ˝Tu nije bio samo Frank Sinatra. No moram priznati da smo više skloni gitarističkom virtuozitetu europskih glazbenika koji njeguju glazbeni stil Djanga Reinhardta. Bili su gotovo svi.˝

Koliko je Sisku danas potrebno dobrih vibracija, vidi se prilikom masovnih kulturnih događaja poput Noći muzeja. Rijeke ljudi tada dokazuju da je u bogatoj povijesti njihov grad tek kratko bio simbol samo za tešku industriju.