Bugac Puszta – jahačka romansa u mađarskoj stepi
Foto: - / -
Zemlja na području Bugaca, u okolini Kecskeméta bogata je značajnim ostacima naše stare prošlosti. Prije nekoliko godina ovdje otkriveni nalazi najveća su senzacija mađarske arheologije bliske prošlosti i u svemu nadilaze naše ranije znanje o XI.-XII. stoljeću, o njihovoj razvijenosti i gotovo nezamislivom bogatstvu. Dosad su ovo područje turisti posjećivali zbog jedinstvenog biljnog svijeta puste Bugac, upoznavanja načina držanja stoke na otvorenom i virtuoznih konjaničkih priredbi. Ali arheološka otkrića otvaraju nove perspektive daljnjem razvoju turizma.
Autorica: Zsuzsa Sári
Snimatelj: Zsolt Szél
Bugac Puszta – jahačka romansa u mađarskoj stepi
Foto: - / -
Pusta Bugac je najveći pašnjak međurječja Dunav-Tisza i kroz duga stoljeća je bilo mjesto nomadskog pastirskog života. Svoje zlatno doba doživio je u tridesetim godinama prošloga stoljeća kada su ovdje još bila golema stada životinja. Domaći i strani turisti tada su otkrili romantiku bugačke puste. Posjetitelji se odonda mogu diviti stadu mađarskog sivog goveda i ergeli, mogu upoznati pastirski život, zanimjivosti držanja životinja na otvorenom i zaštićeno područje puste.
MÁRK LUCZA, suradnik Nacionalnog parka Kiskunság, ističe: ˝Mogu upoznati ovdašnji živi svijet, pastirske tradicije, odnosno mogu vidjeti i atraktivne prezentacije vještina konjušara i jahača.˝
Pored ˝petero sa puste˝ od koje zastaje dah publika može vidjeti atrakcije koje pokazuju savršeni sklad konja i konjušara
Bugački pastir MIHÁLY VARGA kaže: ˝Gajde i tarogato, drevni mađarski klarinet, mogu se nadaleko čuti, njihov zvuk daleko doseže.˝
Nije ni to slučajno da se tradicija u držanju životinja i skrbi o njima, u nošnji i u korištenju glazbala podjednako najdulje održala kod pastira.
MIHÁLY VARGA, bugački pastir, govori: ˝Čitao sam kako je jedna starija žena koja živi uz rijeku Galga napisala da korištenje tradicija i običaja uljepšava čovjekov život. Zaključila je da u današnjem svijetu, kada smo napustili tradicije, naš život posivio.˝
Pošumljavanje je preoblikovalo izgled jednog dijela krajolika. Zasađeni borovi i bagremi su zaustavili pijesak, ali su i uništili znatan dio izvornog biljnog pokrova. Muzej pošumljavanja panonske nizine u Bugacu podiže spomenik sadnji šuma.
Bugac Puszta – jahačka romansa u mađarskoj stepi
Foto: - / -
Prije nekoliko godina Bugac je opet dospio u središte pozornosti jer su naišli na jedinstven arheološki nalaz. Opravdano su pretpostavljali da je u okolini jedno srednjevjekovno naselje, ali mu točno mjesto dugo nije bilo poznato, sve dok tijekom dubokog oranja nisu došle na površinu ostaci jedne crkve.
SZABOLCS ROSTA, ravnatelj Muzeja ˝József Katona˝ u Kecskemétu, napoimnje: ˝Ovaj manastir u Bugacu je jako svjež nalaz sveopćeg mađarskog nasljeđa. Uz brdo koje je 1950-tih godina bilo jako oštećeno započeli smo 2010-te godine ovo iskapanje, pod geslom ˝Tko riskira, profitira.˝. Ako igdje, onda ovdje mora biti manastir jer je ime ovog područja Felső-Monostor, a postoji i Alšo Monoštor. I uspjelo nam je.˝
Među više stotina umjetničkih djela od plemenitih metala, ukrašenih pozlatom ili emajlom, najvrijedniji je poklopac jednog relikvijara, koji može biti povezan s posmrtnim ostacima svetoga Petra.
O tom području govori i gradonačelnik Bugaca LÁSZLÓ SZABÓ: ˝Možemo tvrditi i potkrijepiti da je krajem 1100-tih godina ovdje stajalo najveće trgovačko, kulturno, gospodarsko i vjersko središte međurječja Dunav-Tisza. Ovo je golemi, vjerojatno benediktinski manastir s njim povezanom trobrodnom bazilikom.˝
Pored predstavljanja starih, tradicionalnih turističkih vrijednosti gradonačelnik u procvatu turizma vidi zalog budućnosti Bugaca. Primjerice, planiraju kontinuirano iskapanje koje bi uz otkrivanje blaga mogli biti i svojevrsna turistička atrakcija.
Bugac Puszta – jahačka romansa u mađarskoj stepi
Foto: - / -
Planove pojašnjava LÁSZLÓ SZABÓ, gradonačelnik Bugaca: ˝Po francuskom uzoru željeli bismo iznova sagraditi i manastir i baziliku, izvornom tehnologijom, što znači da bismo i u to željeli uključiti turiste.Dakle, moći će se cijepati šindra ili obrađivati kamen. Tako ćemo malo približiti ljudima i kroz to upoznati ih s ondašnjim obrtništvom.˝
Krajnji im je cilj pokazati kako je jedan manastir živio svoje svakodnevice. Bilo djeca, bilo odrasli ovdje mogu doživjeti uzbudljiv izlet u povijest.
Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!