Jezero se napuni u proljeće

Jezero se napuni u proljeće, kada okopni snijeg, i za jesenskih kiša, kada obuhvati čak 29 četvornih kilometara, i više, što je i najveća jezerska površina u Sloveniji. A ljeti, poput pravog jezera koje presušuje, ono ponire i mijenja se u krško polje.

 

 

Ispod ovog krškog kamenog polja voda u podzemlju nagriza vapnene stijene stvarajući uvijek nove i drukčije uvjete za protok vode. Kada ima previše vode, ona izbija iz podzemlja, iz rupa i udubljenja na svjetlo dana i poplavljuje. A dio doteče i po površini.

Iza sela Otoka, koje je jedino slovensko selo na otoku samo onda kada je jezero puno vode, nalaze se izvori. Ti izvori, zajedno sa svom vodom što nadire iz podzemlja i s većim pritokama, pune dno jezera. Katkad se to događa brzo, u nekoliko sati. Za vrijeme velikih kiša, kada bude previše vode, poplave su neizbježne.

VALENTIN SCHEIN, direktor Notranjskog regionalnog parka u Cerknici, sjeća se: "Jedna od najvećih poplava bila je 2000. godine. No na Cerkniškom je jezeru i prije toga bilo nešto više poplava. Velike su bile, a o njima se dosta pisalo i u tadašnjim novinama, 1851. godine, 1888., i još oko 1920.godine.

Tada se počelo razmišljati o tome da bi se  Cerkniško jezero i isušivalo i tada su produbljeni razni sifoni na zapadnom dijelu Cerkniškog jezera, kao što su Velika i Mala Karlovica. U vrijeme tih velikih poplava  Cerkniško se jezero pretvara u pravo more."

 

Kruženje vode tijekom punjenja i pražnjenja zorno prikazuje maketa u selu Dolenje Jezero. Ono što se u prirodi događa danima, tjednima i mjesecima prikazuje nam se u nekoliko minuta.

Kada voda izbije iz podzemlja, zalije polja i njive, poplavi cijelo Cerkniško polje, i u nekoliko dana može nastati Cerkniško jezero.

A kada se voda počne povlačiti, što traje više tjedana, prepušta mjesto travnjacima i njivama i tada nastaje Cerkniško polje.

 

Jezersku travu seljaci kose i rabe kao stelju. Cerkniško jezero sa svojom trstikom i travama omogućava život raznim životinjama.

To je i pravi raj za ljubitelje bilja, jer tu raste i cvijeće koje je u drugim dijelovima Slovenije rijetko.

Neke su se biljke prilagodile posebnoj dinamici, da voda prekrije vegetaciju pa onda opet oteče, te jednako dobro uspijevaju u vodi kao i na suhom.