Jedan Prokofjev, dvije Pepeljuge

 

Priča o Pepeljugi ima izvore još u starom Egiptu. Prema legendi iz 6. stoljeća prije naše ere, koju je nakon pet stoljeća zapisao povjesničar Strabon, grčka robinja Rodopis udala se za faraona. Zaplet je ovakav: dok se djevojka kupala, orao joj je ukrao sandalu, odletio ravno u Memfis, gdje je vladar na gradskom trgu dijelio pravdu, i bacio mu je u krilo. Zadivljen oblikom sandale i neobičnošću događaja, faraon je pokrenuo potragu za vlasnicom širom zemlje. Našli su je u gradu Naukratisu, doveli u Memfis, i postala je kraljicom.

To je svakako jedna od najčešće obrađivanih bajki na svijetu, koja je nadahnula mnoge filmove i kazališne predstave. Tako je postala i nadahnućem za balet ruskom skladatelju Sergeju Prokofjevu. A mađarski koreograf Tamás Juronics priredio je u okviru segedinske skupine modernog baleta verziju primjerenu dječjem uzrastu, koja je obilježila cijelu sezonu 2019.

 

 

“Pepeljuga” za odrasle, pak, na programu je baleta Slovenskog narodnog kazališta u Mariboru. Koreograf Jean-Christophe Maillot priredio je pravi bajkoviti spektakl. Posebna je inovacija da, u priči koja se plete oko cipelice, ova Pepeljuga pleše – bosa. Zapravo, njezina prirodna dražesna stopala ključni su element čarolije, dok za sobom ostavljaju zlatni trag maštovitih plesnih rješenja, koja vode ka toliko željenom sretnom završetku vječne ljubavne priče o djevojci iz naroda i princu.

Nositeljica naslovne role Tijuana Križman Hudernik posebno je intimno doživjela takav pristup i kaže: “Jako sam se poistovjetila s tom ulogom, jako je osjećam. Posebnost je ta da je Pepeljuga bosa, ali moja su stopala obučena u zlatne šljokice. Priznajem, baš je bio izazov plesati bez uobičajenih špica, u pitanju je drugačiji zahvat, no vježbanjem sam to postigla.”

Nakon blagdanske stanke, predstave se izvode ponovno u veljači 2020., a nakon toga se predviđa i gostovanje u Cankarjevom domu u Ljubljani u travnju.