Likovnost Pokreta nesvrstanih u Ljubljani

 

Kad vide naslov izložbe “Južna zviježđa: poetike nesvrstanih”, mnogi mladi danas sigurno ostanu zbunjeni. Naime, Pokret utemeljen u bivšoj Jugoslaviji šezdesetih godina prošloga stoljeća prilično je pao u zaborav pred težim izazovima povijesti u ovome dijelu Europe, koji su došli krajem devedesetih.

Stoga vrijedi podsjetiti na temeljna načela koja su rukovodila osnivače, a među njima je vodeća figura bio upravo predsjednik tadašnje SFRJ Josip Broz Tito. Zajednički je cilj bio ponajprije balansiranje neutralnih zemalja, s mahom lijevo orijentiranim rukovodstvom, između istočnog i zapadnog bloka. Havanskom deklaracijom iz 1979. jasno je definirano kako Organizacija želi “osigurati nacionalnu neovisnost, suverenitet, teritorijalni integritet i osiguranje nesvrstanih zemalja u njihovoj borbi protiv imperijalizma, kolonijalizma, neokolonijalizma, apartheida i rasizma, uključujući i cionizam i sve oblike strane agresije, okupacije, dominacije, miješanja i hegemonije, kao i protiv blokovske politike”.

Od nekadašnjih 128 zemalja članica, do danas ih je u Pokretu ostalo 120, a 16 je država promatračica. Kao i svaka druga državna orijentacija, ova je imala svoj utjecaj na kulturnu politiku i umjetničke načine izražavanja, koji su se različito reflektirali u pojedinim zemljama. Kako, može se provjeriti u ljubljanskom Muzeju suvremene umjetnosti do 10. rujna 2019.