Statičari volonteri za hitnu seizmološku službu RH

Odmah nakon razornog zagrebačkog potresa u ožujku, skupina stručnjaka volontera stigla je u područje epicentra. Dajući prve procjene šteta, došli su na ideju o hitnoj službi za elementarne nepogode.

 

Usred izolacijskih mjera protiv pandemije koronavirusa u ožujku 2020., Zagreb i okolicu pogodio je strašan potres u rano nedjeljno jutro. Samo nekoliko sati kasnije, skupina od nekih 150 samooganiziranih statičara uputila se u najugroženija sela ispod planine Medvednice. U Markuševcu su krenuli doslovno od kuće do kuće. Pregledali bi sve, od podruma do tavana, kako bi stanovnicima pomogli u procjeni je li u njihovom domu preopasno nastaviti živjeti, te kakve ih popravke očekuju.

U narednim danima grupa je narasla na nekoliko stotina stručnjaka. Kroz taj su posao došli na ideju o osnivanju posebne nacionalne službe za spas prilikom prirodnih katastrofa – potresa, klizišta, oluja, požara… po ugledu na sličnu službu u Italiji.

Predstavnici Hrvatskog društva sudskih vještaka i procjenitelja (HDSVIP) te Hrvatske komore inženjera građevinarstva (HGIK) poslali su takav prijedlog hrvatskoj Vladi, uz svoje mišljenje o prijedlogu novoga zakona o obnovi zgrada oštećenih potresom, koji je dan na javnu raspravu. “Zakonom se mora definirati minimalna razina potresne otpornosti obnovljene i poboljšane konstrukcije, pri čemu je nužno da objekti javne namjene budu projektirani prema usvojenim europskim standardima, odnosno da budu pouzdani i kod potresa većih i razornijih magnituda, čija je vjerojatnost događanja vrlo izvjesna.

Ako se to ne propiše ovim Zakonom i ne pristupi sustavnoj i kvalitetnoj obnovi, u slučaju novog potresa iste ili veće jačine moguće su velike materijalne štete, ali i velik broj žrtava”, navode iz Komore. Odmah su pokrenuli i mrežne stranice nazvane “Hrvatski centar za potresno inženjerstvo” prema imenu predložene interventne organizacije, gdje se mogu pratiti novosti o rješavanju posljedica ovoga potresa i aktivnosti relevantnih institucija.