Veliki slikar Stane Kregar

 Obilježio je slovensku likovnu umjetnost, bio pionir stila i pravi kreativni zamašnjak kulturnog krajolika. Stane Kregar je ostavio iza sebe nevjerojatno bogat opus, aktualan u svakom vremenu.

 

Stane Kregar (1905. – 1973.) bio je jedan od središnjih slikara u Sloveniji u razdoblju neposredno prije Drugog svjetskog rata i naročito nakon njega. Nakon studija u Pragu, u više je navrata svojim prijelomnim djelima značajno potaknuo cjelokupan razvoj postnadrealističkog  slikarstva na srednjoeuropskom jugu. Zapravo se slobodno može reći da je Kregarova osobnost obilježila umjetnost 20. stoljeća u široj regiji.

To potvrđuje i kustosica Moderne galerije u Ljubljani, gdje se danas može vidjeti najveći broj njegovih radova. Mag. Mojca Štuhec kaže: “U svojem opusu Kregar je više puta promijenio stilski izraz i pritom  značajno utjecao na izgled i priču slovenskog slikarstva – razumije se, i pod utjecajem  zapadnoeuropske umjetnosti, koju je dobro poznavao i pratio.”

Možda je najveće iskušenje bilo vezano za izložbu 1953., kad je najprije doživio veliko protivljenje kritičara, ali je posve inovativnim pristupom strukturi slike otvorio mogućnosti za likovno izražavanje svojim kolegama. Njegov se utjecaj potvrdio i sudjelovanjem u različitim umjetničkim udrugama. Međunarodni je ugled potvrdio izlažući na mnogim izložbama u zemlji i inozemstvu, od kojih se ističe sudjelovanje na izložbi Guggenheim International Award u Parizu i New Yorku 1956. Doma mu je konačno priznanje donijela Prešernova nagrada za životno djelo 1971.

Kregarov opus vrlo je raznolik. Sastoji se od slika, akvarela, gvaševa, crteža, fresaka,  mozaika, vitraja, tapiserija, ilustracija i oprema za knjige.

Kao izuzetno plodan umjetnik, stvarao je podjednako profane i sakralne motive.  A kao svećenik i profesor crtanja u prijeratnoj Biskupskoj klasičnoj gimnaziji, puno je stvarao i za crkve. Njegovim je djelima posvećena galerija u Zavodu Sv. Stanislava u ljubljanskoj četvrti Šentvid, a čuvaju ih i brojni privatni kolekcionari.