Cvjetnica u Konavlima

Nedjelja prije Uskrsa u različitim se krajevima svijeta različito obilježava. Ondje gdje je zovu Cvjetnica ime duguje tradiciji stavljanja latica cvijeća u prvu vodu za jutarnje umivanje. To čine i u Konavlima.

 

Poznato je da Korizma, 40-dnevni period prije Uskrsa, predstavlja čišćenje od grijeha i preobraćenje nevjernika. A tjedan dana prije počinju intenzivne pripreme za taj najveći kršćanski blagdan. Općeprihvaćena je praksa da se tada čitaju i pjevaju odlomci iz Evanđelja posvećeni Isusovoj muci i smrti. Na krajnjem jugu Hrvatske, posebno u Konavlima, to je uvod u niz posve zasebnih običaja.

Zadnja nedjelja prije Uskrsa, kao i u najvećem dijelu zemlje, ondje se naziva Cvjetna nedjelja ili Cvjetnica, jer se u vodu za prvo jutarnje umivanje stavlja cvijeće. Prilikom ritualnog namakanja lica laticama, naglas se izgovaraju dobre želje i molitve. Običaj se stoga povezuje sa zdravljem, blagostanjem i ljepotom. Ponegdje djeca prije umivanja traže po kući posudu s cvijećem, a ono koje je pronađe ima pravo prvo se umiti u cvjetnoj vodi. Ono bi tako zaslužilo i prvo uskrsno šareno jaje, simbol obilja i sreće.

Potom se buketi proljetnog cvijeća nose u crkvu na blagoslov, uz palmine i maslinove grančice. No, kao i na cijelom dubrovačkom području, uz njih idu i ukrasi od ispletenih palminih listova – takozvane pome. Nekad su se radile u svakoj kući, a danas ih rijetki znaju napraviti, pa su stoga posebno cijenjene kao svojevrsne pučke umjetnine.

Nakon što ih svećenik poškropi svetom vodom tijekom mise, nose se kući, gdje ostaju kao sveto znamenje cijele godine do idućeg Uskrsa, a ponegdje se spaljuju kako bi poslužili kao pepeo za Pepelnicu, koja označava početak iduće Korizme.

Još jedna od osobitosti ovdašnjih običaja nije poznata nigdje drugdje. Naime, tu je jedna od bitnih značajki pejzaža stablo duda. Na njemu se uzgaja dudov svilac, čije ličinke proizvode sirovinu za glasoviti konavoski vez. Jajašca tih buba nose se na blagoslov u crkvu zajedno s palminim i maslinovim grančicama. Da bi preživjele, one moraju uvijek ostati na toplom i sigurnom mjestu, pa se putem najčešće čuvaju zamotane u pamučni rubac – u djevojačkim njedrima.