Godišnja doba prašume Krokar

Slovenski šumski rezervati Krokar na Unescovu su popisu svjetske prirodne baštine. Tu se kroz mijene godišnjih doba može zorno pratiti kako je nekad izgledao život u svim europskim prašumama.

 

Kočevski se kraj smatra najšumovitijim dijelom Slovenije, ali je također poznato da su njegove šume često izrazito divlje, pa u neke njihove dijelove ljudska noga gotovo još nije kročila. Ako i jest, bili su to prirodoslovci istraživači, koji su se pobrinuli da se ti primjeri netaknute prirode  očuvaju koliko je najbolje moguće u uvjetima općih klimatskih promjena uvjetovanih ljudskim djelovanjem. Stoga je u njih zabranjeno zalaziti, a zainteresirani posjetitelji mogu ih promatrati samo s prikladne udaljenosti.

 

Posebno je privlačna prašuma Krokar, ostatak bukovih šumskih zajednica koje su preživjele ledeno doba i počele se širiti prema srednjoj Europi i Karpatima. Jedan je to od dva šumska rezervata što ih je UNESCO stavio na svoj popis svjetske prirodne baštine 2017. godine. Drugi je Snežnik-Ždrocle. Pridružili su se oni tako skupini od više desetaka europskih šumskih područja s pradavnim i elementarnim bukovim šumama, koje za prirodu imaju posebnu univerzalnu vrijednost.

Krokar nazivaju kraljevstvom bukve. Svakih deset godina mjere se sva stabla deblja od 10 cm. Od 1995. ima ih oko 40 tisuća. Drveni pokrivač u srcu prašume deblji je za dva do tri puta nego u ostalim dijelovima šume. Tu ništa ne propada, već se na ostacima biljaka i životinja u raspadanju uvijek iznova rađaju mlade.

U neprekidnim ciklusima samoobnavljanja, pod iskonskim golemim bukvama, na oko 75 hektara šumske površine, u proljeće se nižu polja divljeg češnjaka. Ravnotežu ekosustava čine nebrojeni živi organizmi – od mikroskopskih spora i sitnih kukaca, do medvjeda i ptica.

Samo ime Krokar na slovenskom znači gavran, no teško se može naći neki pisani trag zašto se baš tako zove, premda je poznato da ta ptica živi isključivo u besprijekorno čistim okolišima. Ovaj ćete prepoznati po plavoj oznaci, karakterističnoj u Sloveniji, jer su ostale šume označene crvenom bojom. Najbliži pogled na prašumu moguć je sa vidikovaca do kojih vodi Borovška prirodoslovna staza, ili sa demonstracijskih pješačkih staza na njezinim rubovima.