Drveni oltari Hansa Klockera

Radosnu vijest Božića srednjovjekovni je, mahom neuki, puk primao i preko izravnih, jednostavnih poruka u djelima vještih umjetnika. Takav je bio i Hans Klocker, autor drvenih oltara u južnotirolskim crkvama.

 

Kad se kaže Klockerovi oltari, misli se ponajprije na dva najpoznatija južnotirolska oltara: onaj  u Pinzonu kod Egne južno od Bolzana, poznat kao “Gospa s djetetom” i onaj u franjevačkoj crkvi, jednoj od najstarijih u samom gradu Bolzanu, što ga najčešće zovu jednostavno “Jaslice”.

Oba su monumentalna djela napučena drvenim skulpturama ljudi u gotovo prirodnoj veličini i obogaćena mnoštvom ukrasa s pozlatom. Autor je tih čarobnih djela, posvećenih rođenju maloga Isusa, Hans Klocker, jedan od vodećih predstavnika srednjoeuropske kasnogotičke drvene skulpture, karakteristične za 15. stoljeće.

Pinzano, ili Pinzon, selo je u općini Montagna, jednome od najboljih vinogradarskih područja u Južnom Tirolu. Nađete li se ondje, možete do njega doći pješice turističkom rutom nazvanom “Vecia Ferrovia”, šetnjom od mjesta Val di Fiemme, za koju je dovoljno otprilike sat vremena. Čim stignete, lako ćete uočiti dragulj mjesta – župnu crkvu Sv. Stjepana. Pretpostavlja se da se na ovom mjestu najprije nalazila drvena ili kamena kapela. Zamijenila ju je, oko 1200. godine, romanička crkva obnovljena dvjestotinjak godina kasnije u gotičkom stilu, kojega je najočitiji znak šiljasti zvonik.

Oltarni je triptih te crkve jedan od pet najljepših u Tirolu. Hans Klocker, poznat kao prestižni umjetnik iz Bressanonea, voditelj uspješne radionice i burgmajster biskupskoga grada, u njegovo je središte stavio jabuku, što je majka daje Isusu kao simbol svijeta. Pokraj njih su sveci zaštitnici crkve: sv. Stjepan i sv. Lovro. Dostojan kontrapunkt raskošnome oltaru čine orgulje na zborskoj galeriji, što ih je u 18. stoljeću postavio graditelj iz Bolzana Ignaz Franz Wörle.

U samome pak centru grada Bolzana, franjevačka crkva čuva jedan od najranijih prikaza jaslica kao simboličnog mjesta Isusova rođenja. Ta se ideja često pripisuje samome Franji Asiškom, koji je imao dar razumnog općenja sa životinjama i davao im posebno mjesto među božjim stvorenjima. Istina, ovdje su nad samim novorođenčetom glave magarca i bika, a oko njih, uz Mariju i Josipa, mnoštvo anđela i pastira, a sve brižnim okom prate sv. Tri kralja.

 

Inače se za božićnih blagdana u objema crkvama služe vrlo posjećene mise, no nažalost ove je godine to nemoguće: COVID-19 zatvorio je privremeno njihova vrata od početka studenog 2020. pa sve do početka lipnja 2021.