Prekmurska gibanica

Tri velike europske kuhinje – alpska, sredozemna i panonska u Sloveniji si pružaju ruku – svaka sa svojim karakterističnim jelima. U Sloveniji je bar 40 karakterističnih kulinarskih područja sa više od 1000 autohtonih jela. Europska unija od slovenskih je proizvoda do sada zaštitila djevičansko maslinovo ulje slovenske Istre, što je registrirano kao zaštićena oznaka porijekla i idrijske žlikrofe (to je raznim nadjevima punjena domaća tjestenina u obliku šešira Napoleonovih vojnika), prekmursku gibanicu i belokranjsku pogaču – kao zaštićenu recepturu i tradicionalni način pripreme, a proizvodnja  geografski nije ograničena. A samo se po sebi razumije da kulinarske delicije najbolje prijaju upravo tamo odakle potječu. To vrijedi i za prekmursku gibanicu.

 

Autorica: Janja Kovačič

Snimatelj: Bojan Kastelic

 

Prekmurje leži na krajnjem sjeveroistoku Slovenije, na lijevoj strani rijeke Mure, po kojoj je pokrajina dobila i ime.

Život je ovdje od davnina povezan sa zemljom i rodnošću prostranih polja na rubu panonske nizine.

Na rijeci Muri nekada je mljelo više od 40 mlinova.

Danes djeluje još samo jedan plutajući drveni mlin, koji je muzej.

Nekako se smatra da upravo širini pokrajine, koja iz ravnice polako prelazi u valovitu Goričku, pripisujemo gostoljubiv karakter Prekmuraca.

Ostali su vjerni običajima, pa i jelima što im pružaju toplinu druženja.

U posebnim prilikama i praznicima na stolu ne smije nedostajati prekmurska gibanica.

U bogatim i obojenim slojevima ove slastice okusi pojedinih nadjeva poput simfonije pokrajine slijevaju se u harmoniju punog okusa.

Sve započinje s pripremom dviju vrsta tijesta i sastojaka za nadjeve i spretnim rukama domaćice Gabrijele Lukač, koja nastavlja obiteljsku tradiciju seoskog turizma.

Na dno namaštene glinene posude za pečenje, kao što i priliči ovom području poznatom po grnčariji, najprije dolazi sloj prhkog tijesta.

A tijesto među slojevima je vučeno. Samo dobro premiješeno i odležano je ovako podatno. Gabrijela ga spretno razvlači preko posude za pečenje.

Dijelove tijesta, koji padaju preko ruba, koristit će za pojedine slojeve.

Najprije dolazi na red nadjev od maka.

Preko nadjeva se razvuče sloj tijesta i rasporedi pola nadjeva od svježeg sira.

Nakon tog nadjeva opet slijedi sloj vučenog tijesta i zatim treći nadjev – onaj od oraha. Četvrti je nadjev od jabuka.

Za što veću sočnost svaki se sloj obogaćuje masnoćom i vrhnjem.

Izuzetno je važno da svi sastojci budu kvalitetni i svježi.

Gabrijela Marija Lukač sa seoskog gospodarstva Flisar se sjeća: »Moja prva priprema gibanice trajala je sat i pol. Počela sam ju pripremati u srednjoj školi. Sada je taj postupak bitno brži, no istina je da je jedan od značajnih začina puno veselja i ljubavi. Uz taj dodatak gibanica može očarati.«

A poseban će okus imati kada se ispeče u krušnoj peći bake Emilije. Priprema prekmurske gibanice, u skladu s europskom zaštitom, nije ograničena samo na Prekmurje, nego je može pripremati i prodavati svatko tko se drži propisanog recepta i za to pribavi certifikat.

Mora biti osam slojeva i četiri nadjeva, ponovljeno istim redosljedom: mak, svježi sir, orasi, jabuke.

Sa svakim slojem gibanica raste sve do ruba posude za pečenje.

Za to vrijeme već pucketa vatra u peći. U peć je stavljaju iskusne bakine ruke.

Kroz dva sata gibanica je pečena.

Baš se lijepo zapekla i svojim svježim, bogatim mirisom ispunila prostor.

 

Vezane teme:

Međimurska gibanica

Idrijski Žlikrofi

Mura