Hrvatska slobodna crna svinja

Prije 150 godina osiječki grof Karl Pfeiffer križanjem je stvorio iznimno otpornu slavonsku crnu svinju. No ona raste sporije od ostalih, pa uzgoj domaće “fajferice” nije baš isplativ. Ali je važan za hrvatsko stočarstvo.

 

Crna je svinja u svim uzgojnim pogledima, od klimatoloških do kulturnih i tradicijskih, prilagođena slavonskom podneblju. Međutim, tijekom godina je ovu tradicijsku pasminu gotovo potpuno istisnula tovna bijela svinja. Tako je početkom trećeg tisućljeća u Hrvatskoj pala na samo 46 krmača i stigla do ruba izumiranja.

Danas se situacija mijenja: neki poljoprivrednici kreću stopama predaka i vraćaju se njezinu uzgoju. Među njima je i obitelj Bedeković iz Jakuševca kod Zagreba. To je mjesto na teritoriju općine Velika Gorica, poznate po uzgoju turopoljskih svinja. Prije nekoliko godina, prometni inženjer Mario ostavio je siguran posao i odlučio se za povratak svinjogojstvu, tragom naraštaja svojih predaka. S ocem je proputovao cijelu Slavoniju u potrazi za rasplodnim crnim svinjama.

 

Obišli su cijelo područje Cvelferije, koja obuhvaća devet sela županjskog kraja, od Drenovaca i Soljana, preko Vinkovaca i Starih Mikanovaca, te se zaustavili u najmlađem gradu Hrvatske – Otoku, gdje su našli što su tražili. “Tata je iz Otoka dovezao jednu ženku i tri prasca. Četiri godine kasnije, imali smo već 150-160 crnih slavonskih svinja”, priča Mario.

To je rezultat truda cijele obitelji. Uz šumu po kojoj svinje mogu slobodno šetati, što je preduvjet za njihovo zdravlje, Bedekovići imaju svu potrebnu opremu i želju da zaposle još ljudi. Cilj im je upoznati tržište s kvalitetom proizvoda od mesa crne svinje. Za njih su već dobili niz nagrada. A konačan im je cilj naći idealnu lokaciju za širenje krda svojih slobodnih svinja.