Slamnati šešir, dio kulturnog identiteta Domžala

Izrada slamnatih šešira važan je dio slovenske kulturne baštine. Osobito je utjecala na razvoj Domžala i okolice, a sada je postala i muzejska djelatnost.

 

“Slamnikarstvo” je bilo među značajnijim obrtničkim djelatnostima na području cijele Slovenije, a pogotovo južno od Kamniško-Savinjskih Alpi, u prilično dugom razdoblju od 18. do 20. stoljeća. Inače, Domžale su najveće kulturno središte istočne Gorenjske na rubu Ljubljanske kotline. Smatra se da je prvo naselje izraslo na ostacima zidina stare rimske predstraže. U srednjovekovnim se dokumentima spominje pod imenom Domsseldorff.

Današnje mjesto nastalo je spajanjem sela Zgornje Domžale, Spodnje Domžale, Stob i Študa, koja su proglašena jedinstvenim trgovištem 1925. Ovo ujedinjenje duguju upravo potrebi da se što dalje plasira slama, a u prilog im je išao i povoljan položaj na cesti od Beča do Trsta. U drugoj polovici 19. stoljeća slamarstvo s obrtničke razine prelazi na industrijsku proizvodnju i grade se tvornice slame, kojima su uglavnom upravljali Tirolci. Domžalski šeširi tada su se izvozili posvuda, sve do SAD-a.

Nažalost, nakon Drugog svjetskog rata tradicija pletenja pletenica od slame i izrade slamnatih šešira počela je odumirati. Da ne bi potpuno pala u zaborav, brine se Muzej slamnatih šešira (Slamnikarski muzej) u središtu Domžala. Stalni postav, otvoren 2012. i nazvan “Tristo godina slamarstva u Sloveniji”, predstavlja izbor više od 700 predmeta, fotografije i druge dokumente te nudi pregled izrade različitih predmeta od slame, s naglaskom na ručni rad.

Glavni su izlošci, naravno, tipični domžalski slamnati šeširi, alati kojima su rađeni, pojedinosti proizvodnih postupaka i priče povezane s prošlošću slame. Izloženo je više od stotinu šešira, koji se razlikuju po obliku, veličini, namjeni, načinu izrade, boji, vrsti ukrasa…

Stručni kustosi su pripremili tematske vodiče s iskustveno-kreativnim radionicama, u koje se mogu uključiti svi posjetitelji, a pogotovo školske grupe. Muzej je također povremeno domaćin drugim izložbama i događajima, među kojima su najpopularniji “Sastanci pod slamnatim šeširima” i “Lipanjski sajam slame”. Jedinstveno je to muzejsko iskustvo na širem području srednje Europe, a, moglo bi se reći, i u svijetu.