Naslijeđe Marije Terezije u Sloveniji

Čak i nakon 300 godina ljudi je spominju kao dobru vladaricu, koja je reformama omogućila napredak. Carica Marija Terezija i u Sloveniji je ostavila dubok trag.

 

Marija Terezija vladala je zemljama Srednje Europe između 1740. i 1780. godine. Vrijedno je uvijek podsjetiti na nekoliko činjenica o njezinu životu i vladavini. Na vlast je došla na temelju posebnog dokumenta, kojim joj je otac, car Karlo VI., omogućio da kao žena zauzme habsburško prijestolje. Bila je posljednji izdanak obitelji Habsburga u carstvu što ga je 962. godine osnovao Otto I. Preuzela je tron jer joj otac nije imao muških nasljednika.

Carem je imenovala i svojeg muža Franju Stjepana Lotarinškog, međutim on se radije provodio nego vodio državničke poslove, sve dok nije umro od srčanog udara 1765. Udovica je 15 godina nosila crninu, a za suvladara je odabrala sina Josipa II. Među njegovih četvero braće i 11 sestara svakako je najpoznatija Marija Antoaneta, supruga francuskog kralja Ljudevita XVI., s kojim je zajedno skončala na giljotini u Francuskoj revoluciji 1789.

Jedna od najpoznatijih vladarica u povijesti, tijekom svojih četrdeset godina vladavine, suočila se s mnogim izazovima. Pristupala im je odlučno, ne zazirući od radikalnih poteza, premda su je smatrali izrazito mudrom i smirenom ženom. No mora se priznati da je njezinim glasovitim reformama poprilično pridonosio i sin.

U njihovo je doba golema zemlja neprekidno jačala. Status seljaka je reguliran, trgovina je rasla zahvaljujući proglašenju jedinstvenog carinskog područja. Porezna obveza za sve omogućila je stalni priliv novca u državnu blagajnu i stvorila redovit prihod za održavanje vojske i policije.

Sve se to povoljno odrazilo i na slovenski teritorij. Javni zdravstveni sustav, obavezno osnovno školovanje i smanjenje broja nepismenih, kućni brojevi – sve je to upravo zasluga Marije Terezije. Pod njezinim su vodstvom napredovale sve grane znanosti, umjetnosti i obrta. U Ljubljani je osnovala studijsku knjižnicu 1774. Posebno je voljela slovensku poeziju. A sjećanje na nju vezano je čak i uz uvođenje krumpira u prehranu.