Nove metode zaštite drva

S gotovo 60 posto teritorija pokrivenog šumom, Slovenija je među vodećim europskim zemljama po istraživanju toga prirodnog bogatstva i inovacijama u metodama zaštite drva.

 

Jedna od najpošumljenijih zemalja u Europi, poznata je ponajprije po golemim površinama nasada bukve, jele i smreke. Drvo je, dakle, jedno od najznačajnijih slovenskih prirodnih bogatstava. Pa iako se te najrasprostranjenije vrste stabala koriste u najrazličitije svrhe, nema ih dovoljno za gradnju u onolikoj mjeri u kojoj postoji potražnja.

Zato se na Odjelu za drvnu industriju Biotehničkog fakulteta u Ljubljani sustavno testiraju domaće vrste drva i pokušava im se produljiti životni vijek. Ta su istraživanja već dala nesporne rezultate u novim načinima zaštite drva od škodljivih utjecaja u okolišu i produženju životnoga vijeka obrađenog drva za nekoliko desetljeća. Istraživački projekti se izvode na različitim lokacijama, podjednako u kontinentalnim i primorskim krajevima.

Unutar ove visoke škole može se naći pet tisuća uzoraka drva, u rasponu od jedne do petnaest godina starosti. Svaki se od njih podvrgava višestrukim pokusima, te se promatra kako i u nakon koliko vremena podliježe vremenskim i prostornim iskušenjima. Sukladno tome, traže se načini zaštite i poboljšanju svojstava.

Primjerice, zahvaljujući termalnim modifikacijama impregnacije na bazi voska, smreka i topola postaju otporne poput tikovine, pa se mogu rabiti u okolišnim uvjetima gdje to prije nije bio slučaj. Isto tako, nove vrste zaštitnih premaza omogućuju djelotvorniju zaštitu građevina od povijesne važnosti. To se dokazalo na primjerima konzervacije Partizanske bolnice Franja u Idriji i učvršćivanju drvene ograde oko skijaške skakaonice na Planici.