Bioraznovrsnost Slovenije

Biodiverzitet je izraz koji opisuje prirodnu raznolikost Zemlje. No mnoge su biljne i životinjske vrste ugrožene ili pred izumiranjem. U Sloveniji se dosta dobro nose s tim problemom.

 

Pojam biološke raznolikosti obuhvaća svu živu prirodu: od mikroorganizama do velikih zvijeri, a također i ljudi. Znanstvenici je definiraju kao “varijabilnost među živim organizmima iz svih izvora, uključujući kopnene, morske i druge vodene ekosustave i ekološke komplekse čiji su dio; to uključuje raznolikost unutar vrsta, između vrsta i ekosustava”. Riječ je, dakle, o bitnim razlikama između vrsta na našem planetu, koja je posebno važna u prirodnim ekosustavima i samim time znatno pridonosi dobrobiti ljudske vrste. Stoga odluke koje ljudi donose, a utječu na očuvanje raznolikosti drugih vrsta, mogu kritično utjecati i na sam opstanak čovjeka.

Ponekad se pretpostavlja da je biološka raznolikost relevantna značajka samo onih sustava kojima ne upravlja čovjek i koji su izvan njegova izravnog dnevnog insteresa – poput divljih nedostupnih krajeva, prirodnih rezervata ili nacionalnih parkova.

To je posve netočno, jer tzv. upravljani sustavi – farme, plantaže, ratarske površine, pašnjaci, akvakulturna područja, pa čak i urbani parkovi – imaju vlastitu biološku raznolikost, koliko god mali bili. Takvi kultivirani sustavi danas čine oko 24% površine Zemlje, pa je presudno da svaka odluka o njima uključuje i održavanje biološke raznolikosti.

Unatoč mnogim alatima i izvorima podataka, bioraznolikost je i dalje teško precizno kvantificirati. Stručnjaci se služe različitim mjerenjima, kao što su taksonomija (utvrđivanje broja vrsta na određenom području), funkcionalne osobine (primjerice detekcija biljaka koje fiksiraju dušik, poput mahunarki, nasuprot drugim biljkama koje ne vežu dušik u svojoj okolini), ili interakcije među vrstama koje utječu na njihovu dinamiku i funkciju (grabežljivost, parazitizam, natjecanje, oprašivanje i sl.). A još je važnije, uz pojedinačna mjerenja, procijeniti promet biološke raznolikosti na promatranim područjima.

Nažalost, bioraznolikost posvuda opada. Neki pokazatelji okoliša, poput srednje globalne temperature, koncentracije CO2 u atmosferi i drugih utjecaja ljudi na globalnu klimu, ukazuju na promjene u interakcijama među vrstama, koje mogu dovesti do velikih negativnih, često i nepovratnih, promjena procesa globalnih ekosustava. Slovenija je među najpozitivnijim primjeroma sustavne brige o očuvanju bioraznolikosti svojeg teritorija.